| Abstract | Negativni trend demografskog kretanja za uzrok ima starenje stanovništva u Republici Hrvatskoj pa samim time i povećanje udjela starijeg stanovništva u ukupnom broju stanovnika. Nadalje, posljednjih nekoliko godina posebno zabrinjava činjenica sustavnog iseljavanja mlađe populacije u druge zemlje. Ključni problem u navedenoj situaciji je što se iseljava skupina ljudi koja bi trebala pozitivno djelovati na demografsko kretanje, pa samim time i popravljati demografsku sliku u cjelini.
Dakle, demografsko starenje stanovništva na prostoru Republike Hrvatske je proces koji je već dulje vrijeme prisutan i on se mora uzeti kao nezaobilazna činjenica u planiranju neposredne i one nešto dalje budućnosti. Sukladno navedenom, svi trgovci i prodavatelji usluga moraju prilagoditi svoj način poslovanja u tom dijelu, odnosno sve se više prilagođavati starijoj populaciji stanovništva (u ovom slučaju kupaca / korisnika) i percipirati njihove želje, preferencije i potrebe.
U ovom radu je intencija utvrditi kako su pojedine prodavaonice proizvoda svakodnevne potrošnje odgovorile na potrebe starijih potrošača, odnosno kako segment starijih potrošača percipira i ocjenjuje stanje, ponudu, uslugu te pristupačnost u pojedinim prodavaonicama koje najčešće posjećuju. S tim u vezi provedeno je empirijsko istraživanje putem anketnog upitnika kojeg su ispunjavale osobe starije od 55 godina.
Empirijskim istraživanjem preferencija starijih potrošača putem anketnog upitnika utvrđeno je da stariji potrošači idu redovito u prodavaonice robe široke potrošnje. Što se tiče njihove fizičke aktivnosti i zdravstvenog stanja, u oba slučaja je izjašnjeno pozitivno mišljenje. Kada se razmotri navedeno, može se zaključiti da fizička aktivnost, zdravstveno stanje i učestalost posjeta trgovini koreliraju.
Na temelju analize dobivenih rezultata proizlazi da su ispitanici najzadovoljniji s ponudom prehrambenih proizvoda koja odgovara njihovim dnevnim potrebama i veličinom njihova pakiranja. Uz to, zadovoljni su i s uslužnosti i ljubaznošću osoblja prodavaonice, te činjenicom da je relativno jednostavno vratiti proizvod i za isti dobiti povrat.
S druge strane, iz ovog istraživanja proizlazi da bi trgovci u maloprodaji trebali obratiti pozornost i ići u smjeru akcija i popusta za starije kupce, te možebitno kreirati programa / kartica lojalnosti za kupce. Ono čime je promatrana skupina starijih potrošača najnezadovoljnija jesu posebne usluge (zamatanje, dostava i sl.), što i ne čudi obzirom na kategoriju prodavaonica u istraživanju.
Također, kada se provede detaljnija analiza po različitim prodavaonicama i usporedi međusobno, dolazi se do zaključaka da svaka od njih ima neke svoje prednosti i mane. Navedeno ovisi o blizini prodavaonice mjestu stanovanja kupca, o blizini ostalih sadržaja koje potrošač posjećuje, načinu i mogućnosti dolaska do prodavaonice i sl. Ipak, svima je zajednički nazivnik u tome da nemaju osmišljene programe za stariju populaciju, te da nemaju kartice lojalnosti koje bi se mogle dugoročno i kvalitetno koristiti.
Rezultati mogu koristiti prodavaonicama u dijelu da vide dobnu strukturu unutar starije populacije, te da ocijene što bi u samoj prodavaonici, sukladno svojim financijskim kapacitetima, mogli poboljšati ili drugačije posložiti. |
