| Abstract | Životna sredina i emisija štetnih tvari u prirodi, posebno CO2, nikada nije bila zastupljenija nego li je to slučaj danas. Protekom godina, svjetsko stanovništvo je prekomjernim korištenjem plina, nafte i ugljena u svakodnevnom životu, dovelo u pitanje očuvanje okoliša. Ugljični dioksid prirodno je prisutan u zemljinoj atmosferi i dio je prirodne cirkulacije među atmosferom, oceanima, tlom, biljkama i životinjama. Ipak, povećane emisije ugljičnog dioksida javljaju se kao posljedica prilagođivanja okoliša ljudskim potrebama, odnosno krčenja šuma, ali i kao posljedica urbanizacije i ekspanzije prometa. Također, spomenute emisije nastaju i kao rezultat zagađenja okoliša, širenja industrije te energetskih transformacija. Stoga, Europska Unija uvela je niz mjera i politika kojima se nastoji suzbiti štetna emisija CO2. Tu je važno spomenuti i niz novih ekoloških poreza kojima se nastoji smanjiti štetna emisija CO2. Prije izrade završne komparacije rasta stanovništva i kako ista utječe na količinu emisije CO2, što predstavlja i cilj rada, analiziran je i sam pojam CO2, kao i njegovi štetni utjecaji te razlozi zbog kojih države širom svijeta uvode mjere za smanjenje iste. Također, analizirane su mjere koje je EU uvela s ciljem snižavanja emisija CO2 te je ispitano postoji li povezanost između promjene u emisiji CO2 i promjene broja stanovnika u analiziranim zemljama. U zaključnom dijelu rada, sumirani su rezultati istraživanja te su dani odgovori na pitanja je li tokom analiziranog perioda u zemljama Srednje Europe došlo do rasta ili pada emisije CO2 po glavi stanovnika. |
