| Abstract | Turizam je kompleksan gospodarski sektor koji na tržištu rada generira veliki broj radnih mjesta, a uključuje segmente ugostiteljstva, hotelijerstva i popratnih turističkih usluga i sadržaja koji su objedinjeni u kompletan turistički proizvod. Sa pojavom globalizacijskih procesa sve se više zemalja suočava sa značajnim porastom problema radne snage koje uvelike nedostaje, posebice u domeni turizma, a i s obzirom na činjenicu da je potražnja za turističkim djelatnicima u eksponencijalnom porastu. Nastali manjak turističkih djelatnika se sve snažnije nadomješta uvozom inozemne radne snage, posebice iz slabije razvijenih zemalja, što posljedično uzrokuje rast migracijskih procesa. Evidentan podatak koji tomu svjedoči jest da danas više od 24% migranata živi na područjima sjeverne, zapadne i južne Europe, a čak je 64% takvih migranata radnika koji su otišli iz svoje zemlje u potrazi za boljim životnim standardom. U Republici Hrvatskoj je prisutan negativan migracijski saldo te se Hrvatska po tom segmentu može komparirati sa Češkom, Mađarskom, Poljskom i Turskom. U domeni onih djelatnosti u kojima se zapošljavaju inozemni radnici, a koja se odnosi na nezahtijevne poslove i kompetencije u turizmu i ugostiteljstvu, Hrvatsku je tu moguće komparirati sa Italijom i Grčkom, gdje se nude poslovi u turizmu za koje nisu potrebne visoke kvalifikacijske vještine. Provedenom analizom migracijskih tokova na razini turističkih regija, razvidno je kako je Hrvatska dio Europe, kao turističke regije u koju je doselio značajan broj migranata, ali se posljedično bilježi i uvećan udio stare populacije i negativni demografski trendovi koji imaju također negativne efekte na hrvatsko tržište rada. Aktualno je prisutan snažan rast potražnje za turističkim djelatnicima, a budući da ih u Hrvatskoj nedostaje, takve potrebe i pritisci generirali su rast uvoza inozemne radne snage. Dozvoljeno je povećanje kvota za zapošljavanje stranaca, putem kojih su turistički objekti uvećali stupanje njezine eksploatacije. Najveći brij inozemnih radnika u Hrvatsku dolazi iz bliskih država poput Bosne i Hercegovine i Srbije, a sve su učestaliji dolasci iz Ukrajine i Italije. Nekontrolirani uvoz i uvećano zapošljavanje migranata može se negativno odraziti i na zadovoljstvo samih turista boravkom u Hrvatskoj, pa je stoga potrebno učinkovito implementirati politiku useljavanja migranata te raditi na poticanju zaposlenosti domicilnog stanovništva u sektoru turizma. |
| Abstract (english) | Tourism is a complex economic sector that generates a large number of jobs in the labor market, and includes segments of catering, hospitality and related tourist services and facilities that are integrated into a complete tourist product. With the emergence of globalization processes, more and more countries are facing a significant increase in labor problems, which are largely lacking, especially in the field of tourism, and given the fact that the demand for tourism workers is growing exponentially. The resulting shortage of tourism workers is increasingly being offset by imports of foreign labor, especially from less developed countries, which in turn causes the growth of migration processes. Evident evidence of this is that today more than 24% of migrants live in northern, western and southern Europe, and as many as 64% of such migrants are workers who have left their country in search of a better standard of living. The Republic of Croatia has a negative migration balance, so Croatia can be compared to the Czech Republic, Hungary, Poland and Turkey in this segment. In the domain of those activities that employ foreign workers, and which refers to less demanding jobs and competencies in tourism and hospitality, Croatia can be compared with Italy and Greece, where jobs offered in tourism do not require high qualifications. The analysis of migration flows at the level of tourist regions shows that Croatia is a part of Europe, as a tourist region with a significant number of migrants, but consequently an increased share of the elderly population and negative demographic trends that also have negative effects on the Croatian labor market. Currently, there is a strong growth in demand for tourism workers, and since they are lacking in Croatia, such needs and pressures have generated growth in imports of foreign labor. It is allowed to increase the quotas for the employment of foreigners, through which tourist facilities have increased the entry of its exploitation. The largest number of foreign workers come to Croatia from nearby countries, such as Bosnia and Herzegovina and Serbia, with the arrivals from Ukraine and Italy that are becoming more frequent. Uncontrolled import and increased employment of migrants can have a negative impact on the satisfaction of tourists staying in Croatia, so it is necessary to effectively implement the policy of immigration of migrants and work to encourage employment of the domicile population in the tourism sector. |
