| Abstract | Posljednja faza računovodstvenog procesa obuhvaća izradu financijskih i nefinancijskih izvještaja. Kada je riječ o financijskim izvještajima postoje pravila prema kojima se oni izrađuju, a predstavljaju ih standardi financijskog izvještavanja, zakoni i različiti pravilnici. S druge strane, nefinancijski se izvještaji sastavljaju prema uputama i smjernicama različitih međunarodnih okvira. I financijski i nefinancijski izvještaji od velike su važnosti za poduzeće jer omogućavaju korisnicima izvještaja uvid u cjelovito poslovanje poduzeća. U današnjem je svijetu izuzetno važno da poduzeća prate trendove u izvještavanju te da se prilagođavaju promjenama na tržištu. S tim je ciljem, Europska unija donijela Direktive kojima se definiraju vrste izvještaja i njihov sadržaj te obvezna primjena Međunarodnih računovodstvenih standarda (MSFI). S obzirom na to da je Republika Hrvatska 01.07.2013. godine postala članica Europske Unije, obvezna je pridržavati se njenih uputa i smjernica te u svoje zakonodavstvo uključiti potrebne odredbe. S obzirom na to da u Republici Hrvatskoj osim velikih poduzeća i poduzeća od javnih interesa, postoje i mikro i mala poduzeća razvijeni su nacionalni standardi pod nazivom Hrvatski standardi financijskog izvještavanja (HSFI), a koji su temeljeni na MSFI-evima. Što se tiče sastavljanja nefinancijskih izvještaja i izvještaja o održivosti, za njih sve donedavno nisu bili propisani standardi prema kojima se sastavljaju i prezentiraju pa većina hrvatskih poduzeća najčešće koriste GRI standarde koji su najpoznatiji na svjetskoj razini. S druge strane, naglašavajući važnost nefinancijskog izvještavanja sve većeg broja poduzeća, Europska je unija propisala da su od 01.01.2017. sve članice obvezne primjenjivati Direktivu 2014/95/EU o nefinancijskom izvješćivanju (NFRD), za velike subjekte i subjekte od javnog interesa sa više od 500 zaposlenih, a koja zahtjeva od poduzeća da uz financijske izvještaje objavi i nefinancijsko izvješće o svom ESG učinku (engl. Enviromental, Social and Governance). Primjenom ove direktive želi se postići bolja kvaliteta nefinancijskih izvještaja, veća transparentnost i bolja usporedivost na nacionalnoj, europskoj i svjetskoj razini. Također, u prosincu 2022. godine objavljena je Direktiva o korporativnom izvještavanju o održivosti (CSRD) koja od poduzeća zahtjeva da integriraju održivost u svoju strategiju poslovanja te da prepoznaju utjecaj poduzeća na svijet. U Republici Hrvatskoj najveći utjecaj na okvir integriranog izvještavanja ima Zakon o računovodstvu (ZOR) kojeg su obvezni primjenjivati svi poduzetnici. Analizirajući dva integrirana izvještaja hrvatskih poduzeća može se zaključiti kako je nefinancijsko izvještavanje u visokoj primjeni te kako poduzeća kontinuirano ulažu u njihov napredak te su svjesni kako je društveno odgovorno poslovanje i komunikacija s korisnicima od izuzetne važnosti za uspješnost poslovanja poduzeća. |
| Abstract (english) | The final stage of the accounting process involves the preparation of financial and non-financial reports. When it comes to financial statements, there are rules according to which they are prepared, and they are represented by financial reporting standards, laws, and various regulations. On the other hand, non-financial statements are prepared according to the instructions and guidelines of various international guidelines and frameworks. Both financial and non-financial reports are of great importance to the company as they allow users of the reports to gain insight into the comprehensive business operations of the company. In today's world, it is extremely important for companies to follow trends in reporting and to adapt to market changes. To this end, the European Union has adopted Directives defining the types of reports and their content, as well as the mandatory application of International Accounting Standards (IFRS). Given that the Republic of Croatia became a member of the European Union on July 1, 2013, it is required to adhere to its instructions and guidelines and to include the necessary provisions in its legislation. Considering that in the Republic of Croatia, in addition to large enterprises and public interest entities, there are also micro and small enterprises, national standards have been developed under the name Croatian Financial Reporting Standards (CFRS), which are based on IFRS. When it comes to preparing non-financial reports and sustainability reports, until recently there were no prescribed standards for their preparation and presentation, so most Croatian companies typically use GRI standards, which are the most well-known worldwide. On the other hand, emphasizing the importance of non-financial reporting by an increasing number of companies, the European Union prescribed that from January 1, 2017, all member states are required to apply Directive 2014/95/EU on non-financial reporting (NFRD), for large entities and public interest entities with more than 500 employees, which requires companies to publish a non-financial report on their ESG performance (Environmental, Social, and Governance) alongside financial reports. The application of this directive aims to achieve better quality of non-financial reports, greater transparency, and better comparability at the national, European, and global levels. In December 2022, the Corporate Sustainability Reporting Directive (CSRD) was published, requiring companies to integrate sustainability into their business strategy and recognize their impact on the world. In Croatia, the Accounting Act (AA) has the greatest influence on the framework of integrated reporting, which all entrepreneurs are required to apply. Analyzing two integrated reports of Croatian companies, it can be concluded that non-financial reporting is highly applied and that companies continuously invest in their advancement and are aware that socially responsible business and communication with users are of utmost importance for the success of business operations. |
