| Abstract | Svakodnevna putovanja građana, osobito u urbanim sredinama, suočavaju se s nizom izazova koji utječu na kvalitetu života, zdravlje stanovništva, ekonomski razvoj, infrastrukturu te okoliš i održivost. Prometne navike značajno variraju između urbanih i ruralnih područja, kao i među državama članicama Europske unije, odražavajući njihove geografske i kulturne specifičnosti. S promjenama u prometnim obrascima dolazi do većeg ekološkog osvješćivanja, što se očituje u rastu popularnosti javnog i održivog prijevoza te prihvaćanju električnih vozila. Napredak tehnologije i inovativni pristupi sustavima upravljanja prometom otvaraju nove mogućnosti za rješavanje prometnih problema i unaprjeđenje transportnog sustava. U Hrvatskoj, koja ima jedan od skupljih javnih prijevoza unutar Europske unije, dodatni izazov predstavlja nedostatak inicijativa za poticanje njegove šire upotrebe i smanjenje broja osobnih automobila na cestama. Cilj ovog rada je analizirati prometne navike stanovnika Europske Unije, identificirati ključne čimbenike koji utječu na odabir prijevoza te predložiti smjernice za unapređenje prometnog sustava u smjeru veće održivosti i dostupnosti. Istraživanje je provedeno kombinacijom anketnog upitnika i naprednih analitičkih metoda, uključujući linearnu regresiju i klaster analizu, kako bi se identificirali obrasci ponašanja korisnika i segmentirali ih prema njihovim prometnim navikama. Razlozi za motivaciju češćeg korištenja javnog prijevoza su slični kod svih ispitanika, dok su glavni izazovi prepoznati u učestalosti linija, točnosti dolazaka i modernizaciji prijevoza. Linearna regresija omogućila je procjenu utjecaja varijabli na udaljenost putovanja, dok je klaster analizom utvrđeno postojanje skupina korisnika s različitim obrascima korištenja javnog prijevoza. Dodatno, istražena je spremnost građana na češće korištenje javnog prijevoza u slučaju poboljšanja usluge te potencijal smanjenja korištenja osobnih automobila. Zaključci istraživanja pružaju smjernice za optimizaciju javnog prijevoza kroz poboljšanje infrastrukture, povećanje pouzdanosti i dostupnosti linija te prilagodbu ponude stvarnim potrebama građana. |
| Abstract (english) | Everyday travel, especially in urban areas, faces numerous challenges that impact the quality of life, public health, economic development, infrastructure, as well as the environment and sustainability. Travel habits vary significantly between urban and rural areas, as well as among European union member states, reflecting their geographical and cultural specificities. Changes in travel patterns have led to greater environmental awareness, which is evident in the growing popularity of public and sustainable transportation, as well as the adoption of electric vehicles. Advances in technology and innovative approaches to transportation management systems open new possibilities for addressing traffic issues and improving transport systems. In Croatia, which has one of the more expensive public transportation systems within the European union, an additional challenge is the lack of initiatives to promote its wider use and reduce the number of private vehicles on the roads. The aim of this study is to analyze the travel habits of European union residents, identify key factors influencing their choice of transportation, and propose guidelines for improving the transport system towards greater sustainability and accessibility. The research was conducted using a combination of survey questionnaires and advanced analytical methods, including linear regression and cluster analysis, to identify user behavior patterns and segment them based on their travel habits. The motivations for using public transportation more frequently are similar among all respondents, while the main challenges identified include the frequency of routes, arrival punctuality, and modernization of transport systems. Linear regression enabled the assessment of variables affecting travel distance, while cluster analysis confirmed the existence of different user groups with varying public transportation usage patterns. Additionally, the study examined citizens' willingness to use public transport more frequently if service quality improves, as well as the potential reduction in private car usage. The study’s conclusions provide guidelines for optimizing public transportation through infrastructure improvements, increasing reliability and availability of transport routes, and adapting services to better meet the actual needs of citizens. |
