| Abstract | Cilj ovoga rada je analizirati utjecaj premije rizika zemlje na poslovanje banaka u Republici Hrvatskoj. Premija rizika zemlje značajna je determinanta utjecaja na niz ekonomskih i financijskih varijabli. Najčešće se mjeri tržišnim mjerama poput prinosa na državne obveznice, razlike prinosa i razlike CDS-a. Te mjere temelje se na državnoj emisiji vrijednosnica i tržištu državnih obveznica. Jedni od najvećih investitora u državne obveznice su poslovne banke što predstavlja osnovu za povezanost države i bankovnog sustava. Ta povezanost u literaturi se izučava pod pojmom fiskalno-bankovne veze (engl. sovereign-bank nexus). Postoji više transmisijskih kanala koji prenose nestabilnosti kretanja prinosa s tržišta obveznica na poslovanje banaka, s posljedičnim učincima na cjelokupno gospodarstvo. Recentna kriza javnog duga EU najbolji je primjer kako povećanje premije rizika negativno utječe na banke. U radu je provedena regresijska analiza utjecaja premije rizika na određene pokazatelje bankovnog sustava u Republici Hrvatskoj za razdoblje od zadnjeg kvartala 2011. godine do prvog kvartala 2020. godine. Rezultati modela pokazuju kako premija rizika zemlje ima utjecaj na kamatne stope na depozite i kamatne stope na kredite. Isto tako, postoji utjecaj i na obujam kreditiranja. Može se zaključiti kako rast premije rizika, koja je implicirana razlikom prinosa, od jednog postotnog poena, uzrokuje prosječan rast kamatnih stopa na prekonoćne depozite za 3 bazna boda, kamatnih stopa oročenih depozita za 35 baznih bodova. Isto tako, zabilježen je i rast kamatnih stopa na stambene kredite kućanstvima od 62 bazna boda, na potrošačke kredite 102 bazna boda i na kredite nefinancijskim poduzećima 60 baznih bodova. |
| Abstract (english) | The aim of this paper is to analyze the impact of the country risk premium on the activity of Croatian banks. Country risk premium is a key determinant of many economic and financial indicators. In most common approach, three measures are identified, so there are government bond yields, goverment bond spread and CDS spread. In fact, backgrounds of those measures are bond market and government bonds. One of the biggest investors in government bonds are commercial banks, which represents the interconnection of sovereign and banking system. In literature, that connection is investigated under the term of sovereign-bank nexus. There are a few transmission channels through which a tensions from government bond markets may be transmitted into the banking system, with effects on the economy as a whole. Recent EU sovereign debt crisis is the best example of how the increased country risk premium negatively affects banks. The model of multiple linear regression is specificied to assess the impact of country risk premium on specific banking indicators in Croatia. Analysis covered period from last quarter of 2011 to first quarter of 2020. Results of the model show that country risk premium has an impact on both, the interest rates on deposits and interest rates on loans. Moreover, there is also an impact on bank lending. It can be concluded, based on the analysis, that 1 percentage point increase of spread , which represents country risk premium, is associated with 3 basis points increase in the interest rates on overnight deposits and 35 basis points increase in the interest rates on deposits with agreed maturity. Also, 1 percentage point increase in sovereign spread is associated with a 62 b.p., 102 b.p. and 60 b.p. increase, respectively, in the intrerest rates on loans to households for house purchase, consumer credit to households and loans to firms. |
