Abstract | Unatoč brojnim problemima gospodarskog i društvenog razvitka zemlje, noseći teret rata i modela privatizacije, hrvatski turizam pokazao je svoju vitalnost zahvaljujući interesu inozemnog tržišta, atraktivnosti zemlje i otpornosti turizma. Turizam u Hrvatskoj iz godine u godinu pokazuje tendenciju razvitka (što prepoznaje i Europska unija), a svojim ljepotama i atrakcijama Hrvatska privlači turiste iz brojnih zemalja svijeta. Ulaskom u Europsku uniju Hrvatska se suočila s novim prilikama u turizmu i novim mogućnostima financiranja. Ministarstvo turizma u suradnji s drugim ministarstvima i ostalim dionicima turističkog razvoja intenzivno radi na unaprjeđenju hrvatskog turizma i turističke ponude. Pritom se polazi od analize ključnih pokazatelja dosegnutog razvoja, sadašnjeg stanje, razvojnih ograničenja i mogućnosti, te se prepoznaju ključni činitelje uspjeha na koje se hrvatska turistička ponuda mora osloniti. Cilj je uspostaviti novi sustav vrijednosti koji se prilagođava tržištu. Za provedbu vizije i ciljeva naglasak je potrebno staviti na operativne strategije na ključna područja djelovanja. Riječ je o aktivnostima koje su usmjerene na razvoj proizvoda, smještajne ponude i turističke infrastrukture, investicije, marketing, jačanje ljudskih potencijala te upravljanje turističkim razvojem. Osim operativnih strategija, od ključnog značaja je i akcijski plan za utvrđivanje mjera koje su usmjerene na uklanjanje postojećih razvojnih ograničenja. Očekivana kretanja u razvoju ključnih proizvodnih grupa za Hrvatsku su: sunce i more, kulturni, pustolovni, nautički, zdravstveni turizam, cikloturizam i pustolovno-sportski turizam. Vizija hrvatskog turizma je da postane globalno prepoznatljiva turistička destinacija, konkurentna i atraktivna za investicije, koja stvara radna mjesta i na održiv način upravlja razvojem na svom cjelokupnom prostoru, njeguje kulturu kvalitete, a svojim gostima tijekom cijele godine pruža gostoljubivost, sigurnost i jedinstvenu raznovrsnost autentičnih sadržaja i doživljaja. Razvoj turizma ovisi o ekonomskim i društvenim kretanjima u nacionalnim i međunarodnim okvirima. Stoga njegov razvoj treba biti usklađen s dugoročnom nacionalnom politikom, politikama srodnih područja i sektora, ali i politikama Europske unije. |