Država ima u fokusu da uvijek nastoji pravno regulirati obavljanje ekonomskih aktivnosti, pravilno ih evidentirati i oporezivati ali zato uvijek postoje segmenti gdje se u većem ili manjem obujmu ekonomske transakcije izmiču regulatornim propisima. Uz to izmicanje regulatornim propisima se javlja potreba da se takve transakcije posebno proučavaju, prate i da se procjenjuje njihov obujam i utjecaj na veličinu i strukturu samog društvenog proizvoda, državnog proračuna i drugih makroekonomskih pokazatelja. Ima mnogo ekonomskih posljedica zbog takvog djelovanja gdje se javlja gušenje regularne poslovne aktivnosti i preusmjeravanje u tzv. neformalnu zonu. U određenoj mjeri, poslovanje u samoj spomenutoj zoni predstavlja i spontanu tržišnu reakciju na neprirodni intervencionizam, odnosno na neprikladno uplitanje države u same ekonomske tokove. Neuspjesi na tržištu koji su ujedno i razlozi državne intervencije a odnose se na situacije monopola, proizvodnje javnih dobara, eksternalija, asimetričnih informacija, stabilizacijskih mjera, pravne regulative, preraspodjele dohotka i velikih rizika. Država ima i mnogo načina kojima se može poticati na određene aktivnosti i djelatnosti. Potpore su oblik državne intervencije koje imaju za glavni cilj poticati neke aktivnosti, sektora ili poduzeća. Prema samoj namjeni u osnovi razlikuje se horizontalna, sektorska i regionalna državna potpora, dok u okviru podjele prema instrumentima dodjele može se govoriti o subvencijama, poreznim poticajima, udjelima u vlasničkom kapitalu, povoljnijim kreditima i raznim državnim jamstvima.