| Abstract | Kroz povijest je na globalnoj razini dolazilo do pandemija, koje su osim posljedica na smrtnost i zdravstveno stanje stanovništva, ostavljale i ogromne posljedice na gospodarske pokazatelje zemalja diljem svijeta, a među njima se ističe i aktualna pandemija COVID-19 koja pogađa svijet u prvom kvartalu 2020. godine. Naime, u dijelovima Azije se krajem 2019. godine pojavio do tad nepoznat virus, a ubrzano se šireći zahvatio je sve zemlje svijeta, ostavljajući za sobom snažne posljedice na njihova gospodarstva. Ekonomska šteta uzrokovana pandemijom COVID-19 uvelike je posljedica pada potražnje, što znači da je manji broj potrošača spremnih kupiti robu i usluge dostupne u globalnom gospodarstvu. Ipak, unatoč jasnoj opasnosti u kojoj se nalazi cjelokupno globalno gospodarstvo, postoje i razlozi za nadu da se iz trenutnog scenarija može izvući ono najbolje. Vlade su iz prethodnih kriza naučile da se učinci recesije uzrokovane potražnjom mogu suprotstaviti državnom potrošnjom. Slijedom toga, mnoge vlade povećavaju pružanje novčane pomoći građanima i osiguravaju tvrtkama pristup sredstvima potrebnim za zadržavanje zaposlenika tijekom pandemije. Analizom utjecaja pandemije na hrvatsko gospodarstvo zaključuje se da je ona imala snažan utjecaj i ostavila velike posljedice. Naime, ukoliko se promatra vrijednost BDP-a od 2017. do 2020. godine vidljivo je da se prije nastupa COVID 19 pandemije bilježi pozitivan trend, odnosno kontinuiran rast bruto domaćeg proizvoda, što naglo prekida pandemija, nakon čega slijedi nagli i izraženi pad. Kod usporedbe tromjesečja pandemijske 2020. godine sa tromjesečjima 2019. uočava se da su konačna potrošnja i bruto investicije u prvom tromjesečju 2020. godine bile veće negoli u istom razdoblju 2019. godine, a razlog tome je što se u prvom tromjesečju još uvijek nisu osjetile velike posljedice korone te nije znatno utjecala na ekonomske pokazatelje. Međutim, već u drugom tromjesečju 2020. vrijednost svakog od promatranih pokazatelja znatno opada. Drugo tromjesečje ukazuje i na najlošije pokazatelje s aspekta vrijednosti ekonomskih pokazatelja u 2020. godine, a do izraženog pada dolazi i u 3. tromjesečju. Ipak, četvrto tromjesečje bilježi bolje rezultate, a bruto investicije se čak vraćaju na bolju razinu negoli u istom tromjesečju prethodne godine. Izvoz i uvoz također bilježe slične trendove, odnosno velik pad u drugom tromjesečju 2020. godine u odnosu na 2019. te kroz cijelo promatrano razdoblje ne dostižu razinu iz 2019. godine. Uz navedeno, korona utječe i na rast nezaposlenosti. Naime, stopa nezaposlenosti kontinuirano opadala u razdoblju od 2017. do 2019. godine, no navedeni pozitivni trend prekida dolazak korona krize koja u 2020. povećava nezaposlenost. Pri pisanju rada posebna pozornost se obratila na utjecaj pandemije na prerađivačku industijru. S obzirom da industrija predstavlja jedan od najvažnijih čimbenika rasta svake ekonomije koja teži gospodarskom razvoju i napretku lako je zaključiti da industrijski rast može dovesti do brojnih pozitivnih posljedica za cjelokupno gospodarstvo. U slučaju hrvatske prerađivačke industrije u mnogim proizvodnim nišama vidljivo je nazadovanje kroz vrijeme, što je dovelo do gubitka početne prednosti koju je u prošlosti imala pred gospodarski najrazvijenijim zemljama u tranziciji. Nažalost, prerađivačka industrija iz godine u godinu doživljava pad udjela u bruto domaćem proizvodu te je vidljivo i sve veće i značajnije napuštanje proizvodnje i porast udjela ostalih sektora. Udio prerađivačke industrije u BDP-u je bio nešto veći od 18% 1995. godine, dok protekom vremena u 2019 pada na razinu od cca 12%. Među djelatnostima prerađivačke industrije najveći udio u BDP-u zauzima proizvodnja prehrambenih proizvoda sa udjelom od 2,2% i proizvodnja gotovih metalnih proizvoda sa udjelom od 1,5%. Nastankom pandemije dolazi do još većeg smanjenja proizvodnje prerađivačke industrije, posebice kod proizvodnje motornih vozila, prikolica i polu-prikolica, proizvodnje namještaja, proizvodnje odjeće, proizvodnje kože i srodnih proizvoda te proizvodnje računala te elektroničkih i optičkih proizvoda. S druge strane, ogroman rast proizvodnje u odnosu na predkrizno razdoblje vidljiv je kod proizvodnje koksa i rafiniranih naftnih proizvoda. Osim toga, jedino su proizvodnja kemikalija i kemijskih proizvoda te proizvodnja papira i proizvoda od papira zabilježile rast. Izvoz prerađivačke industrije smanjen u siječnju 2021. u odnosu na isto razdoblje prethodne godine. Ipak, određene djelatnosti prerađivačke industrije bilježe rast izvoza, a to su proizvodnja prehrambenih proizvoda, proizvodnja duhanskih proizvoda, proizvodnja papira i proizvoda od papira te proizvodnja osnovnih farmaceutskih proizvoda i farmaceutskih pripravaka. Nakon pozitivnog rezultata u trećem tromjesečju 2019, dolazi do smanjenja bruto dodane vrijednosti prerađivačke industrije krajem 2019, što se nastavlja i u 2020. godini. Poseban pad bruto dodane vrijednosti vidljiv je u drugom tromjesečju 2020. godine, a upravo u tom razdoblju je bio izražen utjecaj pandemije COVID-19 te je njen utjecaj vidljiv na bruto dodanu vrijednost. Iz provedenog istraživanja vidljiv je značajan i negativan utjecaj pandemije na hrvatsku prerađivačku industriju, budući da su nakon nastanka pandemije svi pokazatelji ukazali na negativne rezultate. Ipak, uočava se i poboljšanje stanja, no ono još ne dostiže razine iz godina prije pandemije. |
