Abstract | U Republici Hrvatskoj još je uvijek vrlo slab interes za preskupe studentske kredite. Tek polovica hrvatskih studenata studira o trošku države, a oni koji nisu te sreće za svoj studij zdvajaju od 5.500,00 do 9.200,00 HRK, ovisno o studiju za koji se opredijele. Kako školarine za strane studente iznose gotovo trostruko više, što nije praksa u Europskoj uniji, Vlada je već od školske godine 2007. / 2008. uvela europski sustav školarina na fakultetima.
Ministarstvo znanosti s Nezavisnim sindikatom znanosti i visokog obrazovanja i Rektorskim zborom radi na zajedničkoj izradi modela školarina, kao i izračuna cijene studija, a zasad je vrlo izgledno da će se tada školarine povećati, samo još nije poznato koliko. Svi se slažu da cijena studija koju sada plaćaju naši studenti nije realna, a razmišlja se i o uvođenju jedinstvene školarine za sve studente, kao i jasnim modelom stipendiranja i kreditiranja.
Na tržištu već postoji nekoliko modela studentskih kredita, koje nude komercijalne banke, no, interes je vrlo slab. Ne treba zaboraviti da prilikom odabira zajma od banke treba dobro pregledati usluge koje banka nudi uz određeni zajam jer i one imaju svoje troškove i mogu utjecati na cijenu otplate kredita i1i zajma. Kreditiranje pored svojih prednosti, brzo pronalaženje financijskih sredstava, ima i svoje nedostatke, ukoliko se potpiše ugovor o kreditu u kojem banka može da tokom vremena promijeni kamatnu stopu, mogu se platiti velike kamate na uzeti kredit,stoga treba voditi računa o uvjetima, pravima i obavezama pri uzimanju kredita. |