| Abstract | Određivanje cijena emisijskih dozvola za onečišćenje jedna je od strateški važnih ekonomskih instrumenata u borbi protiv klimatskih promjena kojima se pokušava postići postavljeni cilj u Europi smanjenja udjela stakleničkih plinova za 55% do 2030. godine. Kako bi taj cilj ugledao svjetlo dana, formirani su Sustavi trgovanja emisijama dozvola (ETS-ovi) kojima se, uzimajući u obzir troškove onečišćenja, nastoji prisiliti onečišćivače na smanjenje ispuštanja stakleničkih plinova. Vlada određuje količinu „dopuštenog onečišćenja, a ponuda i potražnja na tržištu određuju cijenu ugljika. Nesigurnost u budućim uvjetima ponude i potražnje dozvola na tržištu zajedno s određenim fiksnim brojem dozvola za emitiranje stvar neizvjesnost budućih cijena dozvola, pa regulirani sektori moraju snositi troškove prilagodbe tim nestabilnim tržišnim uvjetima. Tema ovog diplomskog rada dobiva na značaju posebice zbog novonastale ruske agresije nad Ukrajinom koja je prouzročila značajnu volatilnost cijena tržišnih energenata. Povećanjem cijena energenata, proizvodnja snosi veće troškove. Istovremeno, za postizanje cilja smanjenja štetnih plinova u gospodarstvu očekuje se porast cijena emisijskih dozvola te će ta regulacija dodatno opteretiti sektore regulirane ETS-om. U tom viđenju nastaje problem dvostrukog tereta za gospodarstva. Stoga je ideja istražiti odgovarajuće odrednice koje određuju samu cijenu emisijskih dozvola i njihove buduće promjene u narednom razdoblju. Na početku ovog rada, obraditi će se povijest ETS sustava određivanja cijene ugljika, važnost cijene na postizanje održivog razvoja te utjecaj promjena cijena na klimatske promjene. Kao jedan od načina rješavanja tog problema u Europskoj uniji, u okviru Kyoto protokola, osnovan je Sustav trgovine emisijskim dozvolama Europske unije. U osvrtu na EU ETS, prikazat će se i trend kretanja cijena ugljika te optimalna cijena koja bi uz minimalne troškove za gospodarstva u kojima se regulacija provodi omogućila provođenje postavljenih klimatskih ciljeva. U trećem djelu diplomskog rada analiziraju se odrednice cijene ugljika koje možemo podijeliti na odrednice na strani ponude i odrednice na strani potražnje. Determinante na strani ponude uključuju sam dizajn ETS-a i njegov regulatorni cjenovni mehanizam, dok determinante određivanja cijene ugljika na strani potražnje mogu ovisiti o cijeni tržišnih energenata, vremenskim prilikama, ekonomskom ciklusu u kojem se gospodarstvo neke zemlje nalazi (faza ekspanzije ili faza recesije) te time i količina industrijske proizvodnje sektora koji su regulirani od strane sustava ETS-a. Konačno, diplomski rad završava sa zaključkom po pitanju koje to odrednice utječu na cijenu ugljika u Europi, uz zaključna razmatranja o trendu kretanja cijene ugljika kroz promatrano razdoblje te osvrt na potencijalno kretanje cijene u budućem razdoblju. |
| Abstract (english) | Determining the prices of emission permits for pollution is one of the strategically important economic instruments in the fight against climate change, which is used to try to achieve the set goal in Europe of reducing the share of greenhouse gases by 55% by 2030. In order for this goal to see the light of day, Emission Trading Systems (ETS) were formed, which, taking into account the costs of pollution, try to force pollution to reduce the emission of greenhouse gases. The government determines the amount of "permitted” pollution, where supply and demand on the market determine the price of carbon. Uncertainty in the future conditions of supply and demand of permits on the market together with a certain fixed number of broadcasting permits cause uncertainty in future permit prices, so the regulated sectors have to bear the costs of adapting to these unstable market conditions. The topic of this thesis gains importance especially because of the new Russian aggression against Ukraine, which caused significant volatility in energy market prices. By increasing energy prices, production incurs higher costs. At the same time, in order to achieve the goal of reducing harmful gases in the economy, an increase in the price of emission permits is expected, and this regulation will further burden the sectors regulated by the ETS. In this view, the existing problem is a double burden for economies arises. Therefore, the idea is to investigate the appropriate determinants that determine the price of emission permits and their future changes in the coming period. At the beginning of this paper, the history of the ETS carbon pricing system, the importance of the price in achieving sustainable development, and the impact of price changes on climate change will be discussed. As one of the ways to solve this problem in the European Union, within the framework of the Kyoto Protocol, the Emissions Trading System of the European Union was established. In reference to the EU ETS, the trend of carbon price movements and the optimal price that, with minimal costs for the economies where the regulation is implemented, would enable the implementation of the set climate goals will be presented. In the third part of the thesis, the determinants of the carbon price are analyzed, which can be divided into determinants on the supply side and determinants on the demand side. Determinants on the supply side include the design of the ETS itself and its regulatory price mechanism, while the determinants of determining the carbon price on the demand side may depend on the price of market energy products, weather conditions, the economic cycle in which the economy of a country is (expansion phase or recession phase) and thus the amount of industrial production of the sectors that are regulated by the ETS system. Finally, the thesis ends with a conclusion on the question of which determinants affect the price of carbon in Europe, with concluding considerations on the trend of the carbon price during the observed period and a review of the potential price movement in the future period. |
