| Abstract | Povijest turizma u Hrvatskoj seže unatrag stoljećima, oblikujući se pod utjecajem prirodne ljepote, bogate kulturne baštine i mediteranske klime. Razvoj turizma u Hrvatskoj može se podijeliti u četiri ključna razdoblja, uključujući razdoblje prije Prvog svjetskog rata, između dva svjetska rata, razdoblje nakon Drugog svjetskog rata do 1991. i razdoblje od 1991. do danas. Prije Prvog svjetskog rata, turizam je započeo izgradnjom prvog objekta s turističkom svrhom, hotelom Villa Angiolina u Opatiji. Organizirani turizam ima korijene u 19. stoljeću s osnivanjem higijeničkog društva na otoku Hvaru. Razdoblje između dva svjetska rata označava ključnu fazu u razvoju turizma u Hrvatskoj. Tijekom tog vremena, turizam je bujao, a zakonska regulativa pridonijela je napretku industrije. 1926. godine prvi put je zabilježeno preko milijun noćenja u Hrvatskoj. Nakon Drugog svjetskog rata, turizam je suočio s izazovima, a kvaliteta ponude opala je. Tijekom Domovinskog rata, turizam je stagnirao ili se smanjivao u pogođenim područjima. Nakon rata, turizam se oporavio, a Hrvatska postala privlačna destinacija za strane turiste, privlačeći i strane investitore. U 2019. godini, Hrvatska je zabilježila rekordnu turističku sezonu s više od 21 milijun turista. No, pandemija COVID-19 dovela je do naglog pada turističke aktivnosti u 2020. godini, s postupnim oporavkom tijekom 2021. i 2022. godine. Osim povijesnog pregleda turizma, rad također analizira prihode od turizma u razdoblju prije pandemije, pokazujući značaj turizma za hrvatsko gospodarstvo. Također, prati se dinamika dolazaka i noćenja turista tijekom desetogodišnjeg razdoblja od 2013. do 2022., s posebnim osvrtom na izazove i oporavak nakon pandemije COVID-19. Ovi podaci ukazuju na važnost turizma u Hrvatskoj i potrebu za prilagodbom industrije na promjenjive uvjete. Ovaj rad istražuje turizam Hrvatske tijekom i nakon pandemije COVID-19. Pandemija je izazvala globalne poremećaje u turizmu, utječući na putovanja i gospodarstvo, s posebnim naglaskom na Hrvatsku kao popularnu turističku destinaciju. Rad analizira utjecaj pandemije na zaposlenost u turizmu, prikazujući statističke podatke o zapošljavanju u sektoru pružanja smještaja i ugostiteljstva. Prikazane su promjene u zaposlenosti u različitim zanimanjima, uključujući ekonomiste hotelijerstva, turističke animatore, recepcionare i kuhare, uz istaknute poraste u nekim od tih zanimanja u 2022. godini nakon pada u 2020. godini. Nadalje, rad istražuje turizam Hrvatske nakon pandemije, naglašavajući promjene u ponašanju turista. Turisti su postali osjetljiviji na sigurnost, higijenu i fleksibilnost, što je utjecalo na njihove preferencije i interese. Hrvatska je uspješno reagirala na ove promjene uvođenjem strožih protokola i mjera te promicanjem iskustava na otvorenom i prirodnih atrakcija. Industrija turizma u Hrvatskoj također se prilagodila novim uvjetima, uključujući digitalizaciju i diversifikaciju ponude. Digitalne usluge omogućile su turistima online rezervacije i beskontaktno plaćanje, a prilagodbe su doprinijele stvaranju povjerenja i boljem upravljanju kapacitetima.
Konačno, rad razmatra izglede za budućnost turizma Hrvatske. Očekuje se da će domaći turizam ostati snažan, a održivi turizam postaje važna tema, s fokusom na ekoturizam, ruralni turizam i kulturni turizam. Turizam Hrvatske se oporavlja nakon pandemije, s naglaskom na raznolikost iskustava, sigurnost i održivost, te sposobnost prilagodbe globalnim promjenama. Hrvatska je prepoznata kao popularna destinacija za odmor zbog svoje izvanredne prirodne ljepote, bogate kulturne baštine i čistih obala Jadranskog mora. Međutim, globalni izazovi poput pandemije COVID-19 i zabrinutosti za okoliš postavljaju nove izazove turističkoj industriji. Sigurnost turista postala je najviši prioritet u turizmu, zahtijevajući provođenje protokola i mjera za siguran odmor, uključujući sanitarni standardi, kontrolu kapaciteta i pristup medicinskoj skrbi. Osim toga, transparentna komunikacija igra ključnu ulogu u izgradnji povjerenja turista. Hrvatska se također usmjerava prema održivom turizmu kako bi očuvala svoje resurse. To uključuje očuvanje prirodne ljepote, kulturne baštine i ekoloških praksi. Održivi turizam također ima potencijal za ekonomske koristi. Unatoč izazovima, Hrvatska se brzo prilagodila promjenjivim uvjetima i pozicionirala kao sigurna destinacija. Oporavak turizma naglašava važnost sigurnosti, transparentnosti i održivosti za budućnost turističke industrije u zemlji. Ovaj rad analizira rezultate anketnog ispitivanja o percepciji sigurnosti Hrvatske kao turističke destinacije tijekom pandemije. Metoda anketiranja korištena je za prikupljanje mišljenja i podataka od 100 sudionika iz različitih europskih zemalja u dobi od 18 do 65 godina. Glavni cilj istraživanja bio je razumjeti kako turisti percipiraju sigurnost Hrvatske i kako ta percepcija utječe na njihove odluke o putovanju. Rezultati su pokazali da većina sudionika (96,2%) smatra Hrvatsku sigurnom destinacijom za odmor. Također, većina sudionika (56,6%) je navela da je reputacija sigurnosti Hrvatske utjecala na njihovu odluku o putovanju. Osim toga, većina sudionika (94,3%) osjećala se sigurno tijekom boravka u Hrvatskoj. Ispitanici su također ocijenili transparentnu komunikaciju o epidemiološkom stanju i mjerama. Oko 45,3% sudionika smatralo je da je transparentna komunikacija pozitivno utjecala na njihovo povjerenje u sigurnost putovanja, dok je 54,7% to negiralo. Reputacija Hrvatske kao sigurne destinacije smatra se važnom za oporavak turističke industrije, s 81,1% sudionika koji su podržali tu tvrdnju. Također, većina sudionika (88,5%) bila je spremna ponovno posjetiti Hrvatsku temeljem njezine reputacije kao sigurne destinacije. Na kraju, sudionici su izrazili različite prijedloge za održavanje sigurnosti, uključujući održavanje higijene javnih mjesta, kažnjavanje neprimjerenog ponašanja turista i pojačanu prisutnost policijskih i vojnih snaga. Ovi rezultati ukazuju na važnost reputacije sigurnosti i transparentne komunikacije u privlačenju turista te naglašavaju potrebu za kontinuiranim naporima u održavanju sigurnosti u turističkom sektoru Hrvatske. |
