| Abstract | Iz danog prikaza zdravstvenog sustava Hrvatske, Sjedinjenih Američkih Država i Kube jasno je da je svaki od njih specifične organizacije i načina financiranja, ovisno o društveno-političkom uređenju i gospodarskoj situaciji. Zdravstveni sustav Kube je posebno zanimljiv pošto Kuba uz vrlo lošu gospodarsku situaciju ima neke demografske i zdravstvene pokazatelje bolje nego SAD koji daleko više troši na zdravstvo. Hrvatska je nekada imala socijalističko gospodarstvo koje je u izvjesnoj mjeri odredilo i njen zdravstveni sustav. Nakon tranzicije na tržišnu ekonomiju, došlo je do promjena i u zdravstvenom sustavu, no on još uvijek ima neke socijalističke elemente slične kao i Kuba. Naime, postoji raširena svijest o tome da zdravstvena zaštita treba biti široko dostupna, a to znači jeftina ili besplatna. Nasuprot toga, u SAD-u postoji svijest o tome da zdravstvenu zaštitu treba plaćati kao i svako drugo dobro. Glavni problemi u SAD-u su vrlo visoki izdaci za zdravstvo, dok je u Kubi to loša gospodarska situacija, u dobroj mjeri izazvana i embargom SAD-a. No, to je možda i dovelo do toga da su se u Kubi počele primjenjivati mjere koje nastoje izvući maksimalnu korist iz uloženog, uz zadržavanje besplatne zdravstvene zaštite. Ipak, lijekovi i medicinska oprema nisu besplatni i svima dostupni te si ih oni siromašniji članovi kubanskog društva ne mogu priuštiti, a to vodi do nejednakosti u društvu, odnosno zdravstvenom sustavu. U SAD-u također postoje nejednakosti u dostupnosti zdravstvene zaštite, no situacija je možda složenija nego u Kubi, pošto postoje razne varijante zdravstvenih osiguranja i načina dobivanja zdravstvene zaštite. Hrvatska ima probleme s previsokim troškovima. Taj problem se nastojalo riješiti kroz nekoliko reformi, no one su se više bavile posljedicama nego uzrocima, prevaljujući sve veći trošak na građane. Ipak, Hrvatska ima relativno dobre zdravstvene pokazatelje i u kvaliteti zdravstvenih usluga i zdravlju populacije može se mjeriti i sa SAD-om, unatoč puno manjim izdacima za zdravstvo. Svaki od ovih zdravstvenih sustava ima pred sobom izazove. Za SAD je to pronaći način da se smanje troškovi i da zdravstvena zaštita postane jednako dostupna svima, dakle i društvenim grupama koje si ne mogu priuštiti zdravstveno osiguranje. Kuba ima izazove poboljšanja svoje gospodarske situacije, a s time povezano i izdvajanja većih sredstava za zdravstveni sustav, pošto su mnogi problemi kubanskog zdravstvenog sustava proizašli upravo iz financijskih problema. Hrvatska treba riješiti uzroke koji su doveli do financijskih problema u zdravstvenom sustavu, ali i riješiti prostorno nejednaku dostupnost zdravstvene zaštite te vrlo raširena neformalna plaćanja (korupciju). U godinama što dolaze naziru se novi problemi, poput prevelikog opterećenja zdravstvenih sustava zbog starenja populacije. Naime, u Hrvatskoj je mali broj onih koji plaćaju doprinose za zdravstveno osiguranje, a sa starenjem populacije će ih biti sve manje zbog smanjenja radno aktivnog stanovništva. U SAD-u se kroz zdravstvene reforme predsjednika Obame nastoji zdravstvenim osiguranjem pokriti veći broj socijalno ugroženog stanovništva, što može dovesti do stvaranja dodatnog financijskog tereta u već ionako preskupom zdravstvenom sustavu SAD-a. Kubanske vlasti ustraju u besplatnom zdravstvenom sustavu kao jednom od temeljnih prava kubanskih građana, no pitanje je koliko dugo će se takav sustav održati. U svakom slučaju, čini se potrebnim naći ravnotežu, da bi se riješile postojeće poteškoće i izbjeglo stvaranje novih, odnosno da bi se ostvario napredak u općem blagostanju. |
