Abstract | Azbest je skupina prirodnih minerala netopivih u vodi koji izgledaju poput tankih vlakana.
Naziv azbest potječe iz grčke riječi asbestos što znači vječito, neuništivo. Primjena azbesta seže
još od davne 2500. godine prije nove ere i to za npr. učvršćivanje glinenih posuda u Finskoj.
Stoljećima je azbest bio u uporabi kao fitilj za lampe dok je suvremena industrija azbesta
započela 1880. godine eksploatacijom nalazišta krizolita po cijelome svijetu (Kanada,
Australija, Afrika, Italija i druge) . Primjena azbesta je vrlo raznolika.
Azbest se pojavljuje u šest osnovnih vrsta: krokidolit, aktinolit, antofilit, krizolit, amoziti i
tremolit. Krokidolit i amozit su najopasnije vrste azbesta dok je krizolit ili bijeli azbest
najmanje opasan. Azbest se dodavao različitim proizvodima kako bi im se poboljšala
mehanička i kemijska svojstva tj. kako bi se postigla mala toplinska i električna vodljivost,
velika čvrstoća, otpornost na kiselinu, buku, vatru, habanje i otpornost na visoke temperature.
Zbog opasnosti po zdravlje, jer je kancerogen, azbest je zabranjen u mnogim državama svijeta
te se gleda da se ukloni sa svih mjesta gdje je „ugrađen“. Prve zabrane uporabe azbesta
propisala je Svjetska zdravstvena organizacije 1972. godine.
Nalazišta azbesta u Hrvatskoj ima puno, ali je malo mjesta gdje bi njegovo iskorištenje bilo
isplativo. Zbog siromašnih nalazišta te skupe eksploatacije azbesta kod nas azbest se uvozio
jer je bio jako jeftiniji. Prvo nalazište azbesta u Hrvatskoj bilo je u okolici Zagreba na
obroncima Zagrebačke gore iz 1975. godine. Kasnije je nađen i na drugim mjestima ( okolica
Zagreba, Trogir, Bosna). Azbest je oduvijek prisutan u okolišu po cijelome svijetu, ali nije
jednoliko rasprostranjen. Azbestna vlakna se nalaze u prirodnom okolišu i nema na svijetu
kopna gdje se azbest ne nalazi, a tako je najvjerojatnije tijekom cijele povijesti čovječanstva.
Zbog pravilnog rukovanja otpadom, a prema Zakonu o otpadu Vlada Republike Hrvatske
donijela je Uredbu o kategorijama, vrstama i klasifikaciji otpada s katalogom otpada i listom
opasnog otpada. Prema Uredbi azbest je kategoriziran kao opasan otpad s kancerogenim
svojstvom. |
Abstract (english) | Azbest je skupina prirodnih minerala netopivih u vodi koji izgledaju poput tankih vlakana.
Naziv azbest potječe iz grčke riječi asbestos što znači vječito, neuništivo. Primjena azbesta seže
još od davne 2500. godine prije nove ere i to za npr. učvršćivanje glinenih posuda u Finskoj.
Stoljećima je azbest bio u uporabi kao fitilj za lampe dok je suvremena industrija azbesta
započela 1880. godine eksploatacijom nalazišta krizolita po cijelome svijetu (Kanada,
Australija, Afrika, Italija i druge) . Primjena azbesta je vrlo raznolika.
Azbest se pojavljuje u šest osnovnih vrsta: krokidolit, aktinolit, antofilit, krizolit, amoziti i
tremolit. Krokidolit i amozit su najopasnije vrste azbesta dok je krizolit ili bijeli azbest
najmanje opasan. Azbest se dodavao različitim proizvodima kako bi im se poboljšala
mehanička i kemijska svojstva tj. kako bi se postigla mala toplinska i električna vodljivost,
velika čvrstoća, otpornost na kiselinu, buku, vatru, habanje i otpornost na visoke temperature.
Zbog opasnosti po zdravlje, jer je kancerogen, azbest je zabranjen u mnogim državama svijeta
te se gleda da se ukloni sa svih mjesta gdje je „ugrađen“. Prve zabrane uporabe azbesta
propisala je Svjetska zdravstvena organizacije 1972. godine.
Nalazišta azbesta u Hrvatskoj ima puno, ali je malo mjesta gdje bi njegovo iskorištenje bilo
isplativo. Zbog siromašnih nalazišta te skupe eksploatacije azbesta kod nas azbest se uvozio
jer je bio jako jeftiniji. Prvo nalazište azbesta u Hrvatskoj bilo je u okolici Zagreba na
obroncima Zagrebačke gore iz 1975. godine. Kasnije je nađen i na drugim mjestima ( okolica
Zagreba, Trogir, Bosna). Azbest je oduvijek prisutan u okolišu po cijelome svijetu, ali nije
jednoliko rasprostranjen. Azbestna vlakna se nalaze u prirodnom okolišu i nema na svijetu
kopna gdje se azbest ne nalazi, a tako je najvjerojatnije tijekom cijele povijesti čovječanstva.
Zbog pravilnog rukovanja otpadom, a prema Zakonu o otpadu Vlada Republike Hrvatske
donijela je Uredbu o kategorijama, vrstama i klasifikaciji otpada s katalogom otpada i listom
opasnog otpada. Prema Uredbi azbest je kategoriziran kao opasan otpad s kancerogenim
svojstvom. |