| Abstract | Danas postoji ogromna raznolikost Internet prijetnji koje mogu biti vrlo opasno ne samo za velike tvrtke, nego i za običnog korisnika, koji može biti potencijalna žrtva kriminalaca kada koristi nesiguran sustav za unos povjerljivih podataka kao što su prijave, lozinke, brojevi kreditnih kartica, itd. Među popularnim računalnim prijetnjama moguće je razlikovati nekoliko vrsta njih, ovisno o sredstvima i načinima koji su realizirani. To su: zlonamjerni softver (malware), DDoS (DistributedDenial-of-Service) napadi, phishing, napadi na bankarstvo, istraživanje ranjivosti, botnet, prijetnje za mobilne telefone, IP-komunikacijske prijetnje, prijetnje na društvenim mrežama, pa čak i spam. Sve ove prijetnje pokušavaju kršiti jedan od sljedećih kriterija: tajnost, cjelovitost i dostupnost. U posljednje vrijeme, zlonamjerni softver pretvorio se u veliki poslovi pothvat i Internet kriminalci su postali profitabilne organizacije koje su u mogućnosti obavljati bilo koju vrstu napada.“ Sam Internet kriminal dijeli se na 5 vrsta Internet kriminala, a to su : ekonomski Internet kriminal, politički Internet kriminal, proizvodnja i distribucija nedozvoljenih sadržaja, povreda privatnost te manipulacija zabranjenim proizvodima,supstancama i robama.
Internet kriminal je ušao u pore svakodnevnog života te zahtijeva od ljudi svakodnevnu prilagodbu na nove vrste zaštite protiv zlonamjernih napada te zahtijeva praćenje tehnologije, odnosno njezinih trendova.
Prema statističkim podacima, najveći broj korisnika Interneta zabilježen je u Aziji, dok najmanje korisnika Interneta bilježi Australija. Najveći prosječni troškovi Internet kriminala zabilježeni su u SAD-u i Njemačkoj na drugom mjestu, dok Rusija bilježi najmanje prosječne troškove po napadu Internet kriminalaca. Što se tiče jednog konkretnog primjera Internet kriminala, DDoS napadi su najviše zabilježeni iz IP adresa u Kini, a najmanje u Taiwanu. Italija i Španjolska zabilježene su kao najpodložnije zemlje napadima Internet kriminala te su tako klasificiranje kao najrizičnije zemlje za ovu vrstu kriminala, dok je Danska proglašena najsigurnijom zemljom, odnosno najmanje rizičnom za napade ovakve vrste.
Statistika pokazuje kako je Hrvatska dosta efikasna što se tiče rješavanja kaznenih djela u okviru Internet kriminala. Prema podacima u statistici od 707 prijavljenih slučaja vezanih za kaznena djela protiv računalnih sustava, programa i podataka, njih 642 je razriješeno od strane MUP-a. 100% riješeni slučajevi vezani su za neovlaštena presretanja računalnih podataka, oštećenja računalnih podataka te računalna krivotvorenja, a najmanje riješeni slučajevi vezani su za neovlašteni pristup te za ometanje rada računalnog sustavu u iznosu od 75% riješenosti. U Hrvatskoj je najviše počinitelja ovakvih kriminalnih radnji u dobnoj skupini od 29-39 godina i uglavnom je to muška populacija stanovnika te se pretežito bave računalnim prijevarama.
U istraživanju koje je provedeno u ovom radu, rezultati su pokazali kako su ljudi zainteresirani za ovu tematiku i informirani o malicioznim softverima koji se trenutno nalaze kao prijetnja za njihova računala. Što se tiče antivirusnih programa i pružatelja takvih usluga, ljudi nažalost nisu dovoljno informirani o svim mogućnostima zaštite na Internetu, ali ipak u dostatnoj mjeri vode računa o svojoj zaštiti na način da u većini koriste antivirusne programe te redovno obavljaju „scaniranje“ svojih računalnih sustava. |
