| Abstract | U današnje vrijeme, porezi su glavni prihod države, samim time najizdašniji i najvažniji način financiranja javnih rashoda države. Kako bi omogućile svojim stanovnicima što bolji javni sustav i manji javni dug, države moraju pratiti svakodnevne trendove te u skladu s tim uvoditi nove poreze pritom se vodeći načelima pravednosti, jednostavnosti, izdašnosti, učinkovitosti i elastičnosti. Oporezivanje je prihod države iz kojeg ona financira mirovinski, zdravstveni, socijalni, sigurnosni te razne druge rashode kako bi unaprijedila životni standard, društvo i državu. Imovinski porezi su jedan od najstarijih oblika oporezivanja, koji dosežu preko 2160. godina prije Krista u Egiptu. Kao najvažniji i najčešći oblik imovinskog poreza možemo uzeti porez na nekretnine. Nije inovativan način prikupljanja javnih prihoda, te je u različitim oblicima i nazivima uveden i u većini zemalja. Pri uvođenju poreza na nekretnine u Republici Hrvatskoj, kao glavni razlog je istican dodatni izvor financiranja države. U ovom radu fokus je na nekoliko važnih pojmova poput poreza na imovinu, poreza na nekretnine, poreznog sustava Republike Hrvatske i Slovenije, te usporedno primjeri poreza na nekretnine u RH i Sloveniji. Sukladno navedenom, predmet izučavanja u radu je oporezivanje nekretnina u Republici Hrvatskoj i Sloveniji, te pojedinačna analiza i međusobna usporedba. Istražili su se porezni sustavi koji su ujednačeni s sustavom Europske Unije i razlike koje imaju ove dvije države u porezu na nekretnine, bez obzira što obe pripadaju Europskoj Uniji. Porezi na nekretnine se razlikuju u državama jer svaka zemlja ima različite čimbenike koje utječu na strukturu države i funkcioniranje, to jest uspjeh ekonomije. Cilj rada je bio prikazati obilježja poreza na nekretnine u Republici Hrvatskoj i Sloveniji, te je na temelju podataka napravljena usporedna analiza. Definirala se sama važnost i značaj poreza na nekretnine za jednu državu i dobrobiti uvođenja poreza na nekretnine, kao i mogući nedostatci istoga. Prilikom izrade ovog rada koristila se znanstvena i stučna literatura odnosno izvori sekundarnih podataka koji su dostupni iz područja oporezivanja nekretnina, poput knjiga, znanstvenih radova, baza podataka i Internet izvora. Znanstveni doprinos dobivenim ovim radom očituje se u definiranju problematike poreza na nekretnine, s primjerom na Republiku Hrvatsku i Sloveniju. Rasčlanili smo razlike u oporezivanju nekretnina u dvije države koje su jednake pripadnice Europske Unije, međutim sa različitom poreznom kulturom i zakonima. |
