Abstract | Nacionalna muška profesionalna košarkaška liga u Sjevernoj Americi, odnosno skraćeno NBA, se ujedno smatra i glavnom muškom profesionalnom ligom u cijelom svijetu. Osnovana sredinom prošlog stoljeća u Sjedinjenim Američkim Državama danas je lider kako u sportu tako i u prihodima i svemu ostalome što veže uz sebe. Međutim, ništa od toga ne bi bilo moguće da se u zadnjih 20 godina, znači u novom tisućljeću, nije jako digitalizirala odnosno odlučila iskoristiti najbolje od tehnologije što ona pruža. Bivši komesar David Stern je jako zaslužan za to, a njegovi nasljednici su samo nastavili gdje je on završio. Kako je informatika danas praktično u svakoj sferi društva, tako je našla svoje mjesto i u najjačoj košarkaškoj ligi na svijetu. Današnje mreže pružaju široke mogućnosti i ovaj rad je usmjeren na primjenu tih tehnologija u suradnji i razvoju u poslovanju same lige. Cilj rada je istražiti utjecaj digitalizacije na ligu, analizirati njen sami razvoj, utjecaj na sami sport i igru, te stupanj prihvaćanja primjene tih tehnologija. Nemojmo zaboraviti još uvijek se radi o sportu. Osnovnom hipotezom želi se potvrditi kako se uz primjenu informatizacije u samoj ligi, stvaraju pretpostavke za razvoj igre, ali i samog poslovanja koje je jako bitno za njihove vlasnike. Svaki klub u NBA-a ligi ima svog privatnog vlasnika koji odlučuje o koracima franšize u dogovoru s ligom. Rad prikazuje razvoj lige od njenih samih početaka, bez sponzora i želje za profitom, do današnje globalizacije te na kraju digitalizacije. Objašnjeno je kako je informatika preokrenula trend u samoj ligi te informatički pojmovi koji su usko vezani uz temu rada. Također, možemo pratiti razvoj klubova koji postaju korporacije, za koje je jednako vrijedno tko upravlja organizacijom kao i onaj koji se na terenu bori za pobjedu. U radu se pojašnjava struktura same lige, njeni potencijali, neiskorišteni marketinški kolač na svjetskom tržištu reklamiranja i oglašavanja putem sponzorskih ugovora i društvenih mreža. Nadalje možemo vidjeti direktni utjecaj Interneta stvari (IoT) koji daje veće mogućnosti praćenja izvedbe samih igrača, analitiku podataka koji su potrebni momčadima na čelu s trenerom, te možda najbitnije od svega trenutačne povratne informacije. |