| Abstract | Poslijediplomski specijalistički rad analizira modele financiranja visokog obrazovanja i njezine izvore u Republici Hrvatskoj i odabranim zemljama Europske unije (Irska, Austrija, Češka, Danska, Njemačka, Italija, Poljska, Finska i Nizozemska). S recesijom i inflacijom uzrokovanom pandemijom koronavirusa i porastom neizvjesnosti zaposlenosti u svijetu, ulaganja u znanost, inovacije, obrazovanje, uključujući visoko obrazovanje, sada su potrebna više nego ikad. U vrijeme kada su državni proračuni zemalja pod velikim pritiskom, svaka vlada bi trebala voditi računa o četiri ključna elementa i tome prilagoditi strategiju razvoja i financiranja visokog obrazovanja: osiguranje dostatnog i odgovarajućeg financiranja visokog obrazovanja i visokih učilišta; osigurati najbolje instrumente u modelima financiranja; osigurati da visoka učilišta učinkovito i odgovorno koriste dodijeljena sredstva te države moraju usmjeriti ulaganja za one studente i visoka učilišta koja su najviše u potrebi. Modeli financiranja visokog obrazovanja razvijani su kroz razdoblja i prilagođavani su specifičnostima pojedinih država, ali se mogu istaknuti tri osnovna modela financiranja visokog obrazovanja: model dodatnog financiranja, proračun prema formuli i ugovor zasnovan na učinku. Izvori financiranja visokog obrazovanja mogu biti javno financiranje, privatno financiranje i razne kombinacije javnog i privatnog financiranja. Zakon o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju uređuje sustav znanstvene djelatnosti i visokog obrazovanja u Republici Hrvatskoj. Visoka učilišta u Republici Hrvatskoj po svojoj vrsti su sveučilišta (sa svojim sastavnicama – fakultetima i umjetničkim akademijama), veleučilišta i visoke škole. Prema najnovijim podacima u sustavu visokog obrazovanja aktivno je 117 visokih učilišta sa statusom ustanove (uključuje sveučilišta, veleučilišta i visoke škole). Podaci EUROSTAT-a iz 2021. pokazuju da udio javnog financiranja visokog obrazovanja u Republici Hrvatskoj iz državnog proračuna iznosi 73,5%, dok se 26,5% odnosi na privatno financiranje i ostale oblike javno-privatnog financiranja. Financiranje visokog obrazovanja i znanosti u Republici Hrvatskoj temelji se na programskom financiranju koji je zasnovan na rezultatima odnosno postizanju dogovorenih ciljeva. |
| Abstract (english) | Postgraduate specialist thesis analyzes models of funding higher education and its sources in the Republic of Croatia and selected countries of the European union (Ireland, Austria, the Czech Republic, Denmark, Germany, Italy, Poland, Finland and Netherlands). With the recession and inflation caused by the coronavirus pandemic and the growing uncertainty of employment in the world, investments in science, innovation, education, including higher education, are now needed more than ever. In times when countries' state budgets are under great pressure, each government should take into account four key elements and adjust its higher education development and funding strategy accordingly: ensuring adequate funding for higher education and higher education institutions; provide the best instruments in funding models; ensure that higher education institutions use responsibly, and efficiently allocated funds and that states must direct investment to those students and higher education institutions that are most in need. Higher education funding models have been developed over periods of time and have been adapted to the specifics of individual countries, but three basic models of higher education funding can be highlighted: incremental funding, formula-based budget, and performance-based agreement. Sources of funding for higher education can be public funding, private funding, and various combinations of public and private funding. The science and higher education Act regulate the system of scientific activity and higher education in the Republic of Croatia. Higher education institutions in the Republic of Croatia by their type are universities (with their constituents - faculties and art academies), polytechnics, and colleges. According to the latest data, 117 higher education institutions with the status of an institution are active in the higher education system (includes universities, polytechnics and colleges). EUROSTAT data from 2021 shows that the share of public financing of higher education in the Republic of Croatia from the state budget is 73.5%, while 26.5% refers to private financing and other forms of public-private financing. Financing of higher education and science in the Republic of Croatia is based on program funding based on results, i.e., achievement of agreed goals. |
