| Abstract | U radu su definirani ključni čimbenici rada od kuće kao oblika fleksibilnog radnog aranžmana te je izvršena sistematizacija spoznaja o radu od kuće odnosno povezanosti istoga s općom životnom srećom zaposlenika. Rad od kuće je tijekom pandemije uzrokovane virusom COVID-19 za većinu radnika bio i jedini oblik rada no zadržao se i u postpandemijskom razdoblju. Neki od razloga za uvođenje rada od kuće povezani su s činjenicom da značajan broj organizacija djeluje u više regija/država te su članovi tih organizacija često dislocirani od samog središta organizacije. Također, postoji problem prevelikog broja radnika na radnom mjestu, odnosno nedovoljnog mjesta u poslovnom prostoru za sve radnike pa, ukoliko radnici ne obavljaju posao fizičke prirode, rad od kuće putem informacijsko-komunikacijske tehnologije idealan je način organiziranja posla. Iz perspektive zaposlenika, rad od kuće može ponuditi bolju ravnotežu između posla i privatnog života što ima izravan učinak na sreću zaposlenika, te njihovo značenje u organizaciji. Koncept sreće emocionalno je stanje u kojima se pojedinac osjeća zadovoljno. Zadovoljstvo se često koristi kao tjelesni osjećaj, te je sreća pozicionirana iznad zadovoljstva, odnosno ona je unutrašnji osjećaj, a ne fizički. Glavni razlog zašto poslodavac treba izazvati sreću u zaposleniku je teza da je sretan zaposlenik često i produktivniji zaposlenik, odnosno sretnija osoba može imati bolji radni učinak od osobe s nižom razinom osobne životne sreće. Istraživanja također ukazuju i na druga pozitivna organizacijska ponašanja povezana s općom životnom srećom. Cilj istraživanja u ovom diplomskom radu bio je ustanoviti postoji li poveznica između sreće zaposlenika i rada od kuće. Provedeno je i empirijsko istraživanje na uzorku 87 osoba mlađe životne dobi zaposlenih uglavnom u uslužnom sektoru. Pri tome je otprilike dvije trećine ispitanika imalo opciju rada od kuće. Gotovo polovica ispitanika (49,12%) smatra kako je ušteda vremena koja se inače troši na putovanje s posla i na posao glavna prednost rada od kuće dok se kao najveći nedostatak ističe manjak komunikacije koji se ostvaruje s kolegama i/ili menadžerom/menadžericom kada se radi od kuće. Iz aspekta opće životne sreće, pokazalo se kako su ispitanici u uzorku umjereno iznadprosječno sretni. Konačno, provedena korelacijska analiza koja je pokazala da ne postoji statistički značajna razlika u percipiranoj sreći kod sudionika koji koriste rad od kuće i sudionika koji ne koriste rad od kuće. |
| Abstract (english) | This paper defines the key factors of working from home as a form of flexible work arrangement and systematizes knowledge about working from home, i.e. its connection with the general happiness of employees. Working from home was the only form of work for the majority of workers during the pandemic caused by the COVID-19 virus, but it has persisted in the post-pandemic period as well. Some of the reasons for introducing work from home are related to the fact that a significant number of organizations operate in multiple regions/countries and members of these organizations are often dislocated from the very center of the organization. Also, there is a problem of too many workers at the workplace, i.e. insufficient space in the business premises for all workers, so if the workers do not perform 6 work of a physical nature, working from home through information and communication technology is an ideal way of organizing work. From an employee's perspective, working from home can offer a better work-life balance, which has a direct effect on employee happiness, and their meaning in the organization. The concept of happiness is an emotional state in which an individual feels satisfied. Pleasure is often used as a physical feeling, and happiness is positioned above pleasure, that is, it is an internal feeling, not a physical one. The main reason why an employer should induce happiness in an employee is the thesis that a happy employee is often a more productive employee, that is, a happier person can perform better than a person with a lower level of personal life happiness. Research also points to other positive organizational behaviors associated with general happiness. The aim of the research in this thesis was to establish whether there is a link between employee happiness and working from home. Empirical research was also conducted on a sample of 87 young people employed mainly in the service sector. Approximately two-thirds of respondents had the option of working from home. Almost half of the respondents (49.12%) believe that saving time, which is normally spent traveling to and from work, is the main advantage of working from home, while the biggest disadvantage is the lack of communication with colleagues and/or the manager when is done from home. From the aspect of general life happiness, it turned out that the respondents in the sample are moderately above average happy. Finally, a correlation analysis was conducted which showed that there is no statistically significant difference in the perceived happiness of participants who use work from home and participants who do not use work from home. |
