ANALIZA INOZEMNOG DUGA REPUBLIKE HRVATSKE

završni rad

• Naslov (engleski): EXTERNAL DEBT OF CROATIA
• Autor: Glorija Mesić
• Mentor: Hrvoje Jošić (mentor)
• Ustanova koja je dodijelila akademski / stručni stupanj: Sveučilište u Zagrebu; Ekonomski fakultet; (Katedra za međunarodnu ekonomiju); Zagreb
• Datum i država obrane: 2016-09-06, Hrvatska
• Znanstveno / umjetničko područje, polje i grana: DRUŠTVENE ZNANOSTI; Ekonomija

Sažetak

Na temelju provedene analize inozemne zaduženosti može se zaključiti kako Republika Hrvatska još uvijek pripada skupini ozbiljno zaduženih zemalja. Stanje bruto inozemnog duga Hrvatske se od početka krize zadržava na razini dvostruko većoj od razine duga prije krize. Na kraju 2015. je iznosio 45.5 milijardi eura. a tek se na kraju prvog kvartala 2016. smanjuje na oko 44,3 milijardi eura. Pokazatelji zaduženosti prikazuju poboljšanje u odnosu na prethodne godine, ali još se uvijek nalaze iznad gornjih granica umjerene zaduženosti. Viši iznos duga od iznosa bruto domaćeg proizvoda za RH stvara nepovoljnije uvjete na inozemnom tržištu od uvjeta zemalja s nižim inozemnim dugom. Monetarne institucije (osim središnje banke) zbog specifičnosti u poslovanju imaju velik utjecaj na promjene u kreditnim i dužničkim odnosima gospodarstva s inozemstvom. Nakon što je RH mjerama monetarne politike smanjila kamatne stope na kratkoročno domaće zaduženje, posredstvom banaka se smanjio ukupni kratkoročni inozemni dug. Takva promjena je utjecala i još uvijek utječe na smanjenje nelikvidnosti i valutnog rizika. No, kako je već navedeno, postoje i određeni egzogeni čimbenici koji zahtijevaju promjene politike zaduživanja. Unatoč padu kratkoročnog inozemnog zaduživanja javlja se porast novih zajmova koji pak nisu dostatni za otplatu glavnice inozemnog duga jer otplata također raste i to po većoj stopi od stope rasta novih zajmova. Takvo kretanje utječe na stvaranje insolventnosti zemlje jer je u nemogućnosti pokriti svoje dospjele obveze. U slučaju nedostatka sredstava (nelikvidnosti) za podmirenje obveza, dug se otplaćuje putem međunarodnih rezervi zbog čega RH još od početka krize nastoji što više povećati njihov iznos kako bi osigurala likvidnost zemlje. No, monetarne rezerve RH još su uvijek nedovoljne za dugoročniju otplatu duga (dovoljne su otplatu duga u razdoblju manjem od 12 mjeseci).

• Ključne riječi: inozemni dug; zaduženost; Hrvatska
• Jezik: hrvatski
• URN:NBN: urn:nbn:hr:148:586334
• Studijski program: Naziv: Poslovna ekonomija; Vrsta studija: sveučilišni; Stupanj studija: preddiplomski; Akademski / stručni naziv: sveučilišni/a prvostupnik/prvostupnica (baccalaureus/baccalaurea) ekonomije (univ.bacc.oec.)
• Vrsta resursa: Tekst
• Način izrade datoteke: Izvorno digitalna
• Prava pristupa: Pristup korisnicima matične ustanove
• Javna napomena: Sažetak preuzet iz zaključka rada. Ključne riječi dodijelio knjižničar. Fajl je zaštićen, te se sadržaj ne može kopirati.
• Datum i vrijeme pohrane: 2016-09-19 09:09:05