prikaz prve stranice dokumenta OPOREZIVANJE NEKRETNINA U REPUBLICI HRVATSKOJ
Pristup korisnicima matične ustanove
završni rad
OPOREZIVANJE NEKRETNINA U REPUBLICI HRVATSKOJ
2016. urn:nbn:hr:148:321194
Lepur, Martina
Sveučilište u Zagrebu
Ekonomski fakultet
Katedra za financije

Citirajte ovaj rad

Lepur, M. (2016). OPOREZIVANJE NEKRETNINA U REPUBLICI HRVATSKOJ (Završni rad). Zagreb: Sveučilište u Zagrebu, Ekonomski fakultet. Preuzeto s https://urn.nsk.hr/urn:nbn:hr:148:321194

Lepur, Martina. "OPOREZIVANJE NEKRETNINA U REPUBLICI HRVATSKOJ." Završni rad, Sveučilište u Zagrebu, Ekonomski fakultet, 2016. https://urn.nsk.hr/urn:nbn:hr:148:321194

Lepur, Martina. "OPOREZIVANJE NEKRETNINA U REPUBLICI HRVATSKOJ." Završni rad, Sveučilište u Zagrebu, Ekonomski fakultet, 2016. https://urn.nsk.hr/urn:nbn:hr:148:321194

Lepur, M. (2016). 'OPOREZIVANJE NEKRETNINA U REPUBLICI HRVATSKOJ', Završni rad, Sveučilište u Zagrebu, Ekonomski fakultet, citirano: 30.03.2024., https://urn.nsk.hr/urn:nbn:hr:148:321194

Lepur M. OPOREZIVANJE NEKRETNINA U REPUBLICI HRVATSKOJ [Završni rad]. Zagreb: Sveučilište u Zagrebu, Ekonomski fakultet; 2016 [pristupljeno 30.03.2024.] Dostupno na: https://urn.nsk.hr/urn:nbn:hr:148:321194

M. Lepur, "OPOREZIVANJE NEKRETNINA U REPUBLICI HRVATSKOJ", Završni rad, Sveučilište u Zagrebu, Ekonomski fakultet, Zagreb, 2016. Dostupno na: https://urn.nsk.hr/urn:nbn:hr:148:321194

Za citiranje koristite ovu mrežnu adresu: https://urn.nsk.hr/urn:nbn:hr:148:321194
Prijavite se u repozitorij kako biste mogli spremiti objekt u svoju listu.
Podaci o radu
NaslovOPOREZIVANJE NEKRETNINA U REPUBLICI HRVATSKOJ
Naslov (engleski)REAL ESTATE TAXATION IN REPUBLIC OF CROATIA
AutorMartina Lepur
MentorMarko Primorac (mentor)
Ustanova koja je dodijelila
akademski / stručni stupanj		Sveučilište u Zagrebu
Ekonomski fakultet
(Katedra za financije)
Zagreb
Datum i država obrane2016-02-09, Hrvatska
Znanstveno / umjetničko
područje, polje i grana		DRUŠTVENE ZNANOSTI
Ekonomija
Financije
Sažetak
Oporezivanje imovine jedan je od najstarijih poreznih oblika iako je, s aspekta suvremene drţave, riječ o bagatelnom porezu. Usprkos tome što na razini sustava ovaj porezni oblik ima malen udio u ukupnim poreznim prihodima, za poreznog obveznika pojedinca opterećenje je snaţno i najčešće jednokratno.1 Imovina se redovito doţivljava kao pokazatelj bogatstva i njezino oporezivanje moţe se pravdati načelom ekonomske snage prema kojemu bogatiji trebaju snositi i više poreza. Bogatiji ujedno imaju i veća očekivanja i koristi od javnih dobara i usluga što ih pruţa zajednica pa u njezinu financiranju trebaju i sudjelovati u većem iznosu.2 Dubljom analizom dovodi se u pitanje opravdanost ovih poreza. Postavlja se pitanje je li imovina doista pokazatelj bogatstva ili su to dohodak i dobit (iz kojih se ovaj porez u konačnici i plaća), kako tretirati „nevidljivu imovinu“ (ljudski kapital) i dolazi li u uvjetima postojanja poreza na imovinu do povećanja potražnje u odnosu prema štednji.
Ključne riječi
Jezikhrvatski
URN:NBNurn:nbn:hr:148:321194
Studijski programNaziv: Poslovna ekonomija
Vrsta studija: stručni
Stupanj studija: stručni
Akademski / stručni naziv: stručni/a prvostupnik/prvostupnica (baccalaureus/baccalaurea) ekonomije (bacc. oec.)
Vrsta resursaTekst
Način izrade datotekeIzvorno digitalna
Prava pristupaPristup korisnicima matične ustanove
Uvjeti korištenjaIkona licence Zaštićeno autorskim pravom.
Javna napomenaSažetak preuzet iz Uvoda rada. Ključne riječi dodijelio knjižničar
Datum i vrijeme pohrane2016-05-12 16:13:00