Warning message

Nemate dozvolu za prikaz ovog resursa!
prikaz prve stranice dokumenta Utjecaj financijske krize na koncentraciju bankovnog sustava
Pristup korisnicima matične ustanove
diplomski rad
Utjecaj financijske krize na koncentraciju bankovnog sustava
2015. urn:nbn:hr:148:248104
Tomšić, Sanja
Sveučilište u Zagrebu
Ekonomski fakultet

Citirajte ovaj rad

Tomšić, S. (2015). Utjecaj financijske krize na koncentraciju bankovnog sustava (Diplomski rad). Zagreb: Sveučilište u Zagrebu, Ekonomski fakultet. Preuzeto s https://urn.nsk.hr/urn:nbn:hr:148:248104

Tomšić, Sanja. "Utjecaj financijske krize na koncentraciju bankovnog sustava." Diplomski rad, Sveučilište u Zagrebu, Ekonomski fakultet, 2015. https://urn.nsk.hr/urn:nbn:hr:148:248104

Tomšić, Sanja. "Utjecaj financijske krize na koncentraciju bankovnog sustava." Diplomski rad, Sveučilište u Zagrebu, Ekonomski fakultet, 2015. https://urn.nsk.hr/urn:nbn:hr:148:248104

Tomšić, S. (2015). 'Utjecaj financijske krize na koncentraciju bankovnog sustava', Diplomski rad, Sveučilište u Zagrebu, Ekonomski fakultet, citirano: 14.05.2024., https://urn.nsk.hr/urn:nbn:hr:148:248104

Tomšić S. Utjecaj financijske krize na koncentraciju bankovnog sustava [Diplomski rad]. Zagreb: Sveučilište u Zagrebu, Ekonomski fakultet; 2015 [pristupljeno 14.05.2024.] Dostupno na: https://urn.nsk.hr/urn:nbn:hr:148:248104

S. Tomšić, "Utjecaj financijske krize na koncentraciju bankovnog sustava", Diplomski rad, Sveučilište u Zagrebu, Ekonomski fakultet, Zagreb, 2015. Dostupno na: https://urn.nsk.hr/urn:nbn:hr:148:248104

Za citiranje koristite ovu mrežnu adresu: https://urn.nsk.hr/urn:nbn:hr:148:248104
Prijavite se u repozitorij kako biste mogli spremiti objekt u svoju listu.
Podaci o radu
NaslovUtjecaj financijske krize na koncentraciju bankovnog sustava
Naslov (engleski)Impact of the financial crisis on banking system concentration
AutorSanja Tomšić
MentorJakša Krišto (mentor)
Član povjerenstvaAnita Pavković (predsjednik povjerenstva)
Član povjerenstvaAna Ivanišević Hernaus (član povjerenstva)
Ustanova koja je dodijelila
akademski / stručni stupanj		Sveučilište u Zagrebu
Ekonomski fakultet
Zagreb
Datum i država obrane2015-09-21, Hrvatska
Znanstveno / umjetničko
područje, polje i grana		DRUŠTVENE ZNANOSTI
Ekonomija
Sažetak
Globalna financijska kriza započeta 2008. godine u Sjedinjenim američkim državama ostavila je dubok trag na bankovne sustave Europske unije i Hrvatske pa je cilj ovog rada ocijeniti njezin utjecaj na koncentraciju banaka na spomenutim područjima. Analizirajući dva najčešće korišten pokazatelja tržišne koncentracije, Herfindahl-Hirschmanov indeks i koncentracijski omjer, može se zaključiti kako je koncentracija tijekom zadnjih nekoliko godina u većini europskih zemalja i u Hrvatskoj sve veća. Bankovni sustav Europske unije prije krize bio je okarakteriziran procesom konsolidacije te je zabilježen velik broj prekograničnih spajanja i pripajanja banaka. No, nakon početka krize mijenjaju se strategije banaka, one postaju sve konzervativnije, fokus se seli sa želje za ekspanzijom na nova tržišta ka preživljavanju na postojećim, dok su mnoge institucije bile prisiljene na spajanje od strane svojih vlada, osobito u perifernim zemljama koje su bile najpogođenije krizom, a neke su i bile prisiljene prekinuti s radom. Sve je to dovelo do smanjenja broja kreditnih institucija te do većih pokazatelja koncentracije. S druge strane, u Hrvatskoj je prije krize bio zabilježen trend laganog smanjenja koncentracije budući da u navedenom periodu nije bilo mnogo spajanja, pripajanja ni likvidacija. No, već 2007. godine dolazi do preokreta te pokazatelji počinju rasti, ponajviše zbog rastućeg broja likvidacija banaka, kada je gotovo svake godine zabilježena po jedna likvidacija u bankovnom sektoru. Najranjivije su bile upravo male, slabije kapitalizirane banke koje su imale ograničene izvore nove likvidnosti te su se sve teže nosile s regulatornim opterećenjima. Kako će koncentracija mijenjati u budućnosti ovisit će o mnogim vanjskim i unutarnjim faktorima, od stanja na globalnom tržištu, preko novi regulacija do internih strategija pojedinih banaka.
Sažetak (engleski)
The global financial crisis which started in 2008 in the United States left a deep trace on bank systems of the European Union and Croatia so the purpose of this paper is to analyze its influence on the bank concentration in those areas. By analyzing two of the most commonly used indicators, Herfindahl-Hirschman index and concentration ratio, it can be concluded that during the last couple of years concentration in most European countries, including Croatia, has been on the rise. The bank system of the EU before the crisis has been characterized by the process of consolidation with many cross-border mergers and acquisitions among banks. But, once the crisis hit, bank strategies had started to change, they became more conservative, the focus had changed from expanding to new markets to surviving on the existing ones, while many bank were pushed by their countries’ governments to merge or were forced to close down, especially in the periphery countries which were hit the most. All of this led to a decrease in the number of active credit institutions as well as to a rise in concentration. On the other hand, Croatia reported a decrease in bank concentration before the crisis, due to a lower number of mergers, acquisitions and liquidations during the period. However, in 2007 the situation switches and the concentration indicators start rising, mainly due to an increasing number of liquidations, with one liquidation reported almost every year. The most vulnerable were small, less capitalized banks which had limited fresh liquidity options and had a difficulty in handling with the new regulatory burden. How the concentration will change in the future will depend on many external and internal factors, from the state on the global market and new regulations to internal strategies of individual banks.
Ključne riječi
Ključne riječi (engleski)
Jezikhrvatski
URN:NBNurn:nbn:hr:148:248104
Studijski programNaziv: Poslovna ekonomija
Vrsta studija: sveučilišni
Stupanj studija: diplomski
Akademski / stručni naziv: magistar/magistra ekonomije (mag. oec.)
Vrsta resursaTekst
Način izrade datotekeIzvorno digitalna
Prava pristupaPristup korisnicima matične ustanove
Uvjeti korištenjaIkona licence Zaštićeno autorskim pravom.
Datum i vrijeme pohrane2016-10-04 17:02:44