Usporedba ekonomskih politika Japana sa Sjedinjenjem američkim državama i Europskom unijom tijekom globalne recesije

diplomski rad

• Naslov (engleski): Comparison of economic policies of Japan with the United states and the European union in the global recesion
• Autor: Igor Marinović
• Mentor: Gordana Kordić (mentor)
• Član povjerenstva: Martina Nakić (predsjednik povjerenstva)
• Član povjerenstva: Marijana Ivanov (član povjerenstva)
• Ustanova koja je dodijelila akademski / stručni stupanj: Sveučilište u Zagrebu; Ekonomski fakultet; Zagreb
• Datum i država obrane: 2015-09-29, Hrvatska
• Znanstveno / umjetničko područje, polje i grana: DRUŠTVENE ZNANOSTI; Ekonomija

Sažetak

Japan je zbog visokih stopa rasta u drugoj polovici prošlog stoljeća nazvan „gospodarskim čudom“, no u posljednja dva desetljeća došlo je do stagnacije praćene deflacijom. Financijska kriza iz 2007. godine je dodatno umrtvila japansko gospodarstvo. Kako bi potaknuo posrnulo gospodarstvo aktualni japanski premijer Shinzo Abe je donio niz mjera koje su uključivale monetarne, fiskalne i strukturalne reforme, a objedinjene su pod nazivom „abenomika“. Kriza je globalnog karaktera pa su i Sjedinjene Američke Države i Europska Unija kao vodeća svjetska gospodarstva, također uzdrmana krizom, provodili različite ekonomske politike kako bi se oporavili. Čelnici država Europske Unije u suradnji s ECB-om su propagirali politiku štednje kao način izlaska iz krize za razliku od Sjedinjenih Američkih Država koje su kroz ekspanzivnu monetarnu politiku i povećanje potrošnje tražili izlazak iz krize. Kako bi ispunio svoj primarni cilj, ostvarivanje pune zaposlenosti, Fed je odmah započeo s otkupom državnih obveznica, odnosno programom kvantitativnog labavljenja koji je rezultirao povećanjem količine novca, a samim tim i padom vrijednosti dolara. To je dovelo do rasta američkog izvoza, niskih kamatnih stopa, smanjenja broja nezaposlenih te općenito rasta gospodarstva. ECB je također provodila ekspanzivnu monetarnu politiku, ali u znatno manjoj mjeri, nastojeći zadržati stabilnost cijena u Europskoj Uniji i tako ostvariti svoj cilj. Gospodarstvo se sporije razvijalo od američkog, a dodatni problem je bila deflacija uzrokovana niskim cijenama energenata, posebice nafte. Kako bi ispunila zadani inflacijski cilj, ECB je također započela s otkupom državnih obveznica i povećanjem ponude novca. Istovremeno s labavljenjem monetarne politike u Europskoj Uniji, u Sjedinjenim Američkim Državama je došlo do zaoštravanja monetarne politike jer je gospodarstvo imalo stabilan rast. Posljedice različitih strategija koje vodeća gospodarstva svijeta i danas provode kako bi se oporavili od recesije su česte promjene deviznih tečajeva, kretanja uvoza i izvoza te cijena energenata na globalnoj razini.
Cilj rada je istražiti uzroke koji su doveli japansko gospodarstvo u današnje stanje i može li „abenomika“ potaknuti oporavak u željenoj mjeri te usporediti aktivnosti središnjih banaka Japana, Sjedinjenih Američkih Dražava i Europske Unije usmjerenih ka okončanju krize.

Sažetak (engleski)

Japan is due to high growth rates in the second half of the last century called "economic miracle", but in the last two decades there was stagnation accompanied by deflation. The financial crisis of 2007 has further numbed Japanese economy. To encourage its struggling economy the current Japanese Prime Minister Shinzo Abe has taken a range of measures that included monetary, fiscal and structural reform, and were incorporated under the name "abenomics". The crisis is global in character and both the United States and the European Union as the world's leading economy, also shaken by the crisis, implemented various economic policies in order to recover. The leaders of the member states of the European Union in cooperation with ECB have advocated the policy of austerity as a way out of the crisis, unlike the United States which through an expansive monetary policy and increase spending looking out of the crisis. In order to fulfill its primary goal, the achievement of full employment, Fed has begun with the purchase of government bonds and the program of quantitative easing that has resulted in increasing amounts of money and depreciation of US dollar. This led to the growth of US exports, low interest rates, lower unemployment and general economic growth. ECB also conducted an expansive monetary policy, but to a much lesser extent, trying to maintain price stability in the European Union and thus to achieve its goal. Economy had grown more slowly than the US economy and an additional problem was deflation caused low energy prices, especially oil. In order to meet the inflation target, ECB has also begun buying up government bonds and an increase in the money supply. Simultaneously with the quantitative easing in the European Union, the United States has begun with a tightening of monetary policy as the economy recorded a steady growth. The consequences of different strategies from the leading economies of the world are frequent changes in exchange rates, import and export and energy prices.
The aim is to investigate the causes of the Japanese economy in the current situation and whether "abenomics" encourage recovery in the desired measure and compare the activity of the central banks of Japan, the United States and the European Union aimed at ending the crisis.

• Ključne riječi: deflacija; abenomika; monetarna politika; kvantitativno labavljenje
• Ključne riječi (engleski): deflation; abenomics; monetary policy; quantitative easing
• Jezik: hrvatski
• URN:NBN: urn:nbn:hr:148:268582
• Studijski program: Naziv: Poslovna ekonomija; Vrsta studija: sveučilišni; Stupanj studija: diplomski; Akademski / stručni naziv: magistar/magistra ekonomije (mag. oec.)
• Vrsta resursa: Tekst
• Način izrade datoteke: Izvorno digitalna
• Prava pristupa: Pristup korisnicima matične ustanove
• Datum i vrijeme pohrane: 2016-10-12 12:31:04