Tržište dobrovoljnih mirovinskih fondova u Republici Hrvatskoj

završni rad

• Naslov (engleski): Market of voluntary pension funds of the Republic of Croatia
• Autor: Iva Grgec
• Mentor: Jakša Krišto (mentor); MBZ: 286511
• Ustanova koja je dodijelila akademski / stručni stupanj: Sveučilište u Zagrebu; Ekonomski fakultet; (Katedra za financije); Zagreb
• Datum i država obrane: 2019-09-25, Hrvatska
• Znanstveno / umjetničko područje, polje i grana: DRUŠTVENE ZNANOSTI; Ekonomija; Financije

Sažetak

Svrha mirovinskog sustava svake socijalno osviještene države jest pružati
odgovarajuću mirovinsku sigurnost svim svojim građanima bez obzira na imovinski
status. Mirovinski sustav u Republici Hrvatskoj veoma je kompleksan, poglavito
glede mirovinskog sustava utemeljenog na tekućim uplatama doprinosa. Naime, I.
stup mirovinskog osiguranja preopterećuje državni proračun, a budući da
stanovništvo Europske unije stari, dok je u Hrvatskoj istodobno prisutan i pozamašan
nedostatak radne snage koji bi uplaćivala doprinose u stup međugeneracijske
solidarnosti, postojeći mirovinski sustav u RH je neodrživ, te se u budućnosti očekuje
da će već sada niske mirovine još više smanjivati. Ovdje se očitava važnost III. stupa
dobrovoljnog mirovinskog osiguranja. Osnovna ideja dobrovoljnog mirovinskog
osiguranja jest pružati dodatnu financijsku sigurnost svojim korisnicima u godinama
umirovljenja, te zaštitu od rizika siromaštva koji je izraženiji kod starijeg stanovništva.
Upravo zbog spomenutih gospodarskih i demografskih kretanja pojedinci su počeli
uviđati potrebu za pronalaženjem dodatnih izvora sredstava koja će u konačnici
uvećati njihova mirovinska primanja u budućnosti. Državno poticajna sredstva,
porezne olakšice, kao i potencijalni prinosi od ulaganja na tržištu kapitala čine ovaj
oblik mirovinskog osiguranja atraktivnim oblikom štednje i nude dodatan motiv
štedišama da ulažu u dobrovoljno mirovinsko osiguranje. Nadalje, zakonska
ograničenja glede povlačenja akumuliranih sredstva s osobnih računa korisnika, a to
je da ih osiguranik može koristiti tek s navršenih 55 godina života, s jedne strane
mogu odvratiti štediše od ove vrste štednje, no s druge strane onemogućuje
korisnicima da prijevremeno potroše svoju ušteđevinu. Ulaganjem u mirovinske
fondove povećavaju se investicije koje potom stimuliraju razvoj tržišta kapitala,
gospodarski rast i povećanje životnog standarda. U RH, oboje otvorene i zatvorene
mirovinske fondove karakterizira rast obujma članstva, uplata doprinosa i neto
imovine te pozitivni prinosi na tržištu kapitala. Navedeno predstavlja pozitivan
pokazatelj rastućeg trenda ulaganja u dobrovoljnu mirovinsku štednju. Cilj je
financijskog tržišta, pa tako i tržišta kapitala transferirati viškove novčanih sredstava
onima koji njima oskudijevaju. Stoga je razvitak tržišta kapitala nužna pretpostavka
gospodarskog blagostanja svake države. Zbog čega je nužno težiti postepenoj
liberalizaciji ograničenja ulaganja dobrovoljnih mirovinskih fondova jer su zakonskim
ograničenjima izjednačeni s obveznim fondovima mirovinskog osiguranja. Naravno,
ne zanemarujući nužnost poštivanja i ne ugrožavanja potrošačkih prava krajnjih
korisnika –osiguranika.

• Ključne riječi: dobrovoljno mirovinsko osiguranje; mirovinski fondovi; otvoreni i zatvoreni mirovinski fondovi
• Jezik: hrvatski
• URN:NBN: urn:nbn:hr:148:676489
• Studijski program: Naziv: stručni Poslovne ekonomije; smjerovi: Trgovinsko poslovanje, Turističko poslovanje, Računovodstvo i financijsko poslovanje; Smjer: Računovodstvo i financijsko poslovanje; Vrsta studija: stručni; Stupanj studija: dodiplomski; Akademski / stručni naziv: Stručni prvostupnik (bacc.oec.)
• Vrsta resursa: Tekst
• Način izrade datoteke: Izvorno digitalna
• Prava pristupa: Zatvoreni pristup
• Datum i vrijeme pohrane: 2019-09-25 08:43:16