| Sažetak | Gospodarstvo Hrvatske se u posljednjih 15 godina suočavalo s promjenama i krizama koje su se odrazile na globalnoj razini. Velika gospodarska kriza iz 2008. godine utjecala je na smanjenje BDP-a, zaposlenosti, robne razmjene te investicija, dok se s druge strane povećala inflacija. Statistički pokazatelji gospodarstva su se počeli poboljšavati ulaskom Hrvatske u EU te su nastavili svoj pozitivan trend sve do 2020. godine kada je došlo do nastanka nove krize, izazvane pandemijom COVID-19. Pandemija COVID-19 snažno utječe na gospodarstva diljem svijeta te se odražava u gotovom svim segmentima države, a snažno pogađa i Hrvatsku. Samo godinu dana nakon nastanka pandemije, Hrvatska bilježi pad u BDP-u i robnoj razmjeni te se povećala nezaposlenost. Već u 2021. godini, gospodarstvo Hrvatske bilježi trendove rasta, pri čemu su statistički pokazatelji gospodarstva bili zadovoljavajući. Nakon što se počelo smatrati da se gospodarstvo ponovno vraća u normalu, svijet ponovno zahvaća kriza u 2022. godini, ovaj put uzrokovana ratom u Ukrajini. Međutim, prema pojedinim gospodarskim pokazateljima, rat u Ukrajini nije snažno utjecao na Hrvatsku. Ipak, snažno je utjecao na druga gospodarstva u svijetu, posebice na nerazvijene zemlje i zemlje u razvoju, dok su globalno najsnažnija gospodarstva svijeta bila suočena s krizom, posebice s visokom stopom inflacije. Prema podacima koji se odnose na gospodarstvo Hrvatske u 2022. godini, BPD je ostvario rast na godišnjoj razini, što je bilo i u previđanjima pojedinih institucija i udruženja kao što su MMF, Svjetska banka i EK. Također, Hrvatska je ostvarila i iznimno dobre turističke brojke koje su skoro bile ekvivalentne onima iz 2019. godine koja smatra rekordnom turističkom godinom. Iako Hrvatska nije nadmašila brojku dolazaka i noćenja iz 2019. godine, povećanje bi se moglo očekivati u 2023. godini, ukoliko se ne pojavi nova kriza. Nadalje, prosječna godišnja stopa nezaposlenosti u 2021. sa 8 % se smanjila u 2022. godini se smanjila na 6,8, a njezino je povećanje uslijedilo u zadnjem kvartalu godine. Međutim, u Hrvatskoj je dosta osoba zaposleno sezonski te je za očekivati povećanje stope nezaposlenosti pred kraj godine. Osim toga, pojedini podaci ukazuju na činjenicu da je u Hrvatskoj pred kraj 2022. godine bilo zaposleno čak 1,2 % osoba više nego pred kraj 2021. godine, pri čemu je jasno vidljivo da rat u Ukrajini nije utjecao na tržište rada. Rat u Ukrajini je najviše utjecao na cijene povećanja energenata i hrane, a situacija se odrazila i u Hrvatskoj. Zabrana uvoza ruskih energenata i poljoprivrednih proizvoda je dovela do situacije da su se pronalazili novi, alternativni izvori dobara i usluga koje Rusija godinama izvozi svijetu, Europi, ali i Hrvatskoj. Kako cijene energenata i hrane ne bi dalje utjecale na građane, Vlada je donijela 4 paketa mjera pomoći kojima su obuhvaćeni najugroženiji potrošači kao što su umirovljenici, nezaposleni, studenti te osobe s nižim osobnim primanjima. Također, Vlada je na ovaj način pokušala spriječiti i daljnji rast stope inflacije koja je u Hrvatskoj u 2022. godini iznosila visokih 13,1 %, što je u posljednjih 20ak godina najviši iznos. Sukladno prethodno navedenom može se zaključiti kako na gospodarstvo Hrvatske više utječu financijske i zdravstvene krize na globalnoj razini, nego što utječu krize koje se stvaraju ratnim zbivanjima. Na taj način je Hrvatska pokazala da nema veliku ovisnost o Rusiji kao što to imaju neke druge europske države, koje su bile snažno pogođene ratnim zbivanjima. Iako je inflacija porasla i dosegla visoke razine u 2022. godini, ona se ne može u potpunosti pripisati ratu u Ukrajini. Naime, porastom cijena dobara i usluga te potrošačke košarice je očekivan porast stope inflacije, jer hrvatski standard doživljava male promjene u posljednjih nekoliko godina. Porast plaća u javnom i privatnom sektoru te njegov iznos u konačnici se ne može mjeriti sa standardom razvijenih država, kao što je primjerice Njemačka ili Švicarska. S druge strane, cijene rastu, a građani za veću svotu novca kupuju sve manje proizvoda i usluga. Inflacija i rat u Ukrajini se nameću kao neopravdano povećanje cijena, koje je evidentno započelo usred pandemije COVID-19. U konačnici, Hrvatska je iz posljednje krize izašla kao gospodarski jača, prvenstveno zahvaljujući činjenici što je članica EU, europodručja i Schengena te zbog toga što godinama radi na održavanju dobrih diplomatskih i bilateralnih odnosa sa gospodarskim snažnim državama. |
| Sažetak (engleski) | In the last 15 years, the Croatian economy has faced changes and crises that have been reflected at the global level. The great economic crisis of 2008 affected the reduction of GDP, employment, trade and investment, while on the other hand inflation increased. Statistical indicators of the economy began to improve with Croatia's entry into the EU and continued their positive trend until 2020, when a new crisis arose, caused by the COVID-19 pandemic. The COVID-19 pandemic strongly affects economies around the world and is reflected in almost all segments of the country, and it also strongly affects Croatia. Just one year after the outbreak of the pandemic, Croatia recorded a decline in GDP and trade, and unemployment increased. Already in 2021, the Croatian economy is recording growth trends, with the statistical indicators of the economy being satisfactory. After the economy was thought to be returning to normal, the world is once again gripped by a crisis in 2022, this time caused by the war in Ukraine. However, according to certain economic indicators, the war in Ukraine did not have a strong impact on Croatia. Nevertheless, it had a strong impact on other economies in the world, especially on underdeveloped and developing countries, while the world's strongest economies were faced with a crisis, especially with a high inflation rate. According to the data related to the economy of Croatia in 2022, BPD achieved growth on an annual level, which was also in the forecasts of certain institutions and associations such as the IMF, the World Bank and the EC. Also, Croatia achieved extremely good tourism figures that were almost equivalent to those of 2019, which is considered a record tourist year. Although Croatia did not exceed the number of arrivals and overnight stays from 2019, an increase could be expected in 2023, unless a new crisis appears. Furthermore, the average annual unemployment rate decreased from 8% in 2021 to 6.8% in 2022, and its increase followed in the last quarter of the year. However, many people in Croatia are employed seasonally, and an increase in the unemployment rate towards the end of the year is to be expected. In addition, some data point to the fact that by the end of 2022, even 1.2% more people were employed in Croatia than by the end of 2021, while it is clearly visible that the war in Ukraine did not affect the labor market. The war in Ukraine had the greatest impact on the price increase of energy products and food, and the situation was also reflected in Croatia. The ban on the import of Russian energy and agricultural products led to a situation where new, alternative sources of goods and services were being found, which Russia has been exporting to the world, Europe, and Croatia for years. In order for the prices of energy and food not to affect the citizens further, the Government adopted 4 packages of aid measures that cover the most vulnerable consumers such as pensioners, unemployed, students and people with lower personal incomes. Also, in this way, the Government tried to prevent further growth of the inflation rate, which in Croatia in 2022 amounted to a high 13.1%, which is the highest amount in the last 20 years or so. In accordance with the above, it can be concluded that the Croatian economy is more affected by financial and health crises on a global level than by crises created by war events. In this way, Croatia showed that it does not have a great dependence on Russia, like some other European countries, which were strongly affected by the events of the war. Although inflation has increased and reached high levels in 2022, it cannot be fully attributed to the war in Ukraine. Namely, the increase in the prices of goods and services and the consumer basket is expected to increase the rate of inflation, because the Croatian standard has experienced small changes in the last few years. The increase in wages in the public and private sector and its amount ultimately cannot be compared to the standard of developed countries, such as Germany or Switzerland. On the other hand, prices are rising, and citizens are buying fewer and fewer products and services for a larger amount of money. Inflation and the war in Ukraine are being imposed as unjustified price increases, which evidently started in the midst of the COVID-19 pandemic. In the end, Croatia emerged from the last crisis economically stronger, primarily thanks to the fact that it is a member of the EU, the Eurozone and Schengen, and because it has been working for years to maintain good diplomatic and bilateral relations with economically strong countries. |
