| Sažetak | Prehrambena industrija je golema i složena mreža prerađivača, veletrgovaca, uvoznika/izvoznika, trgovaca na malo, ugostitelja i više, koja se proteže cijelim svijetom. Ekonomika i upravljanje prehrambenom industrijom analiziraju i ekonomske principe na poslu i izazove upravljanja s kojima se suočavaju ljudi koji rade u industriji hrane. Važan je sektor hrvatskog gospodarstva. Ima dugu tradiciju i razvija se u skladu s regionalnim specifičnostima i tradicijom. Najveći dio prehrambene industrije su male i srednje tvrtke koje se bave proizvodnjom hrane, pića i duhanskih proizvoda. Važna je i zbog utjecaja na poljoprivredu i ruralni razvoj. Prehrambena industrija je nevjerojatno raznolik sektor svjetskog gospodarstva, od poljoprivrede do prerade hrane, veleprodaje, maloprodaje i usluživanja hrane. Neki njegovi dijelovi su vrlo lokalni, ali međunarodna trgovina je velika komponenta. Neki dijelovi prehrambene industrije vrlo su dobro dokumentirani, poput prerade hrane i glavnih robnih tržišta u razvijenim zemljama; drugim dijelovima nedostaju sveobuhvatni podaci, poput prodaje poljoprivrednih proizvoda i male prerade hrane u manje razvijenim zemljama. Prehrambena industrija temelji se na pretvaranju sirovih proizvoda u prehrambene proizvode. Prehrambena industrija uzima proizvode s farmi i priprema ih za maloprodaju prema ukusu i preferencijama potrošača. Ponekad je transformacija trivijalna: breskva na farmi pretvorila se u breskvu u trgovini tako što ju je u osnovi oprala i transportirala u trgovinu; dok je u drugim slučajevima transformacija značajna: riža fermentirana u saké (japansko rižino vino), punjena u boce, označena i otpremljena u stranu zemlju na prodaju. Prehrambena industrija dostavlja osnovne sastojke na tržišta kako bi ih ljudi mogli kupiti, poput mesa, ribe, voća i povrća. Prehrambena industrija također proizvodi visoko prerađenu, složenu hranu s mnogo sastojaka za pogodnost potrošača koji ne želi kuhati. S druge strane, restorani i ugostitelji nose hranu sve do tanjura i zahtijevaju samo od potrošača da jede. Sve te aktivnosti odvijaju se iz jednog jednostavnog razloga: uključene tvrtke nadaju se ostvariti profit svojim naporima i prodajom svojih proizvoda. Ono što vodi sve tvrtke koje nastanjuju prehrambenu industriju u ovoj potrazi za profitom je prilika za arbitražu.
U prvom dijelu rada definiran je zakonodavni okvir u kontekstu prehrambene industrije; odnosno zakoni i propisi koji reguliraju prehrambenu industriju u Republici Hrvatskoj te Europska unija i utjecaj njene regulative na prehrambenu industriju Republike Hrvatske. Nadalje, navedene su inovacije i tehnološki napredak u prehrambenoj industriji, utjecaj inovacija na konkurentnost industrije te pregled inovacija u prehrambenoj industriji. Također, navedeni su makroekonomski pokazatelji prehrambene industrije; udio prehrambene industrije u BDP-u, udio prehrambene industrije u ukupnoj zaposlenosti te udio prehrambene industrije u izvozu. U sljedećem dijelu rada navedena je analiza konkurencija i tržišta; identifikacija ključnih konkurenata u prehrambenoj industriji u Republici Hrvatskoj, pregled tržišnog udjela i pozicija domaćih tvrtki te usporedba hrvatske i europske prehrambene industrije. Na kraju rada napravljena je analiza prehrambenih organizacija Republike Hrvatske na primjerima Vajde, Dukate i Vindija te je naveden zaključak rada. |
