Financijsko poslovanje i računovodstveni sustav javnih visokih učilišta u Republici Hrvatskoj

završni rad

• Autor: Agata Barbarić
• Mentor: Martina Dragija Kostić (mentor)
• Ustanova koja je dodijelila akademski / stručni stupanj: Sveučilište u Zagrebu; Ekonomski fakultet; (Katedra za računovodstvo); Zagreb
• Datum i država obrane: 2023-09-18, Hrvatska
• Znanstveno / umjetničko područje, polje i grana: DRUŠTVENE ZNANOSTI; Ekonomija; Računovodstvo

Sažetak

Sustav javnog visokog obrazovanja u Republici Hrvatskoj dominantan je u odnosu na privatno visoko obrazovanje jer je uređeno na način da je dostupno svima koji žele studirati. Za sve studente koji prvi puta redovno upisuju neki studij je u potpunosti besplatno, studenti plaćaju isključivo iznos materijala koji su potrebni za upis. Visoko obrazovanje provodi se kroz sveučilišne i stručne studije koji se razlikuju u tome kako ih se osposobljava za rad nakon završetka studija. Dok se studenti na sveučilišnom studiju osposobljavaju za poslove u znanosti i visokom obrazovanju, javnom sektoru odnosno za razvoj i primjenu znanstvenih i stručnih postignuća, na stručnom ih se studiju osposobljava za obavljanje stručnih studija kako bi se neposredno uključili u radni odnos. Sva javna visoka učilišta financiraju se najvećim dijelom iz proračuna, odnosno programskim ugovorima, a u manjem dijelu se financiraju iz ostalih izvora od kojih su najznačajnije školarine. Iz proračuna se osiguravaju sredstva za plaće i naknade zaposlenima, materijalni troškovi, najnužnija razina znanstvenog, umjetničkog i stručnog rada. Visoka učilišta mogu iz vlastitih sredstava isplaćivati plaće djelatnicima koje zaposle povrh dozvoljenih koji se financiraju iz državnog proračuna. Programskim ugovorima koji su 2018. godine doneseni za akademske godine 2018./2019. – 2021/2022. utvrđeni su način financiranja i sredstva potrebna za sufinanciranje materijalnih troškova, nastavne, znanstvene i umjetničke djelatnosti javnim sveučilištima te nastavne djelatnosti veleučilištima i visokim školama u Republici Hrvatskoj. Osim ovih vrsta financiranja javna visoka učilišta u manjem se dijelu financiraju iz vlastitih izvora od kojih su najčešći izvor školarine. Iznos školarine i vrijednost jednog ECTS boda određuju fakulteti sami, dok im uprava Sveučilišta određuje maksimalan iznos. Iznosi se razlikuju ovisno o području studija.
Na proračunske korisnike primjenjuje se računovodstvo proračuna i proračunskih korisnika, a među njih spadaju i javna visoka učilišta u Republici Hrvatskoj. Ono što karakterizira proračunsko računovodstvo javnih visokih učilišta je modificirana obračunska osnova po kojoj se prihodi i rashodi priznaju po različitim načelima što im onemogućuje sučeljavanje. Zbog toga je nemoguće izvesti zaključke o uspješnosti poslovanja javnih visokih učilišta. Kao proračunski korisnici dužni su podnositi financijske izvještaje u obliku i razdoblju kako je određeno. Pravilnikom o financijskom izvještavanju u proračunskom računovodstvu. Obvezni financijski izvještaji su Bilanca koja se predaje na obrascu BIL, Izvještaj o prihodima i rashodima, primicima i izdacima na obrascu PR-RAS, Izvještaj o rashodima prema funkcijskoj klasifikaciji na obrascu RAS-funkcijski, Izvještaj o promjenama u vrijednosti u obujmu imovine i obveza za koji je namijenjen obrazac P-VRIO te Izvještaj o obvezama na obrascu OBVEZE. Osim ovih obveznih financijski izvještaja javna visoka učilišta dužna su podnositi i Bilješke uz financijske izvještaje.

• Ključne riječi: proračunsko računovodstvo; javna visoka učilišta; programski ugovori
• Jezik: hrvatski
• URN:NBN: urn:nbn:hr:148:198185
• Studijski program: Naziv: Poslovna ekonomija; Vrsta studija: stručni; Stupanj studija: preddiplomski; Akademski / stručni naziv: pristupnik ekonomije/pristupnica ekonomije (pristup.oec.)
• Vrsta resursa: Tekst
• Način izrade datoteke: Izvorno digitalna
• Prava pristupa: Otvoreni pristup
• Datum i vrijeme pohrane: 2023-09-18 18:03:34