MODELI FINANCIRANJA VISOKOG OBRAZOVANJA

završni rad

• Naslov (engleski): OPTIONS FOR HIGER EDUCATION FINANCING
• Autor: Kristina Mandić
• Mentor: Šime Smolić (mentor)
• Ustanova koja je dodijelila akademski / stručni stupanj: Sveučilište u Zagrebu; Ekonomski fakultet; (Katedra za makroekonomiju i gospodarski razvoj); Zagreb
• Datum i država obrane: 2015-10-01, Hrvatska
• Znanstveno / umjetničko područje, polje i grana: DRUŠTVENE ZNANOSTI; Ekonomija; Makroekonomija

Sažetak

Hrvatski model financiranja visokog obrazovanja se temelji na ulaznim kriterijima: broj redovitih studenata koji studiraju na teret države, broj zaposlenih i drugi materijalni troškovi. Ovdje se državne alokacije u potpunosti temelje na iznosu dodijeljenih sredstava iz prethodne godine, a plaće zaposlenih čine oko 90% proračuna.
Do prije nekoliko godina je većinu fakulteta i sveučilišnih sastavnica još uvijek financiralo MZOŠ (Ministarstvo znanosti, obrazovanja i športa), a ne sveučilište kojem su pripadali, te se na taj način nije provodilo integrirano financijsko upravljanje. Naime, sveučilišta u Zagrebu, Splitu i Rijeci nisu integrirana, tako da njihove sastavnice imaju status zasebnih pravnih osoba. Tako je neintegriranost hrvatskih sveučilišta glavna prepreka efikasnom financijskom upravljanju na razini sveučilišta.
Istraţivanja su pokazala da su uvjeti dodjele financijskih sredstava bliţi line-item modelu, unatoč formalnom postojanju lump-sum modela financiranja sveučilišta. Na taj način je sustav usmjeren prema integraciji sveučilišta, ali ne i prema ekstenzivnoj autonomiji pojedinih institucija.
Uspoređujući svih pet analiziranih zemalja, moţe se zaključiti kako je model javnog financiranja hrvatskih sveučilišta najsličniji onome u Njemačkoj, kojega također karakterizira nefleksibilan proces planiranja proračuna kroz pregovore između države i institucija, te se sredstva dodjeljuju na temelju sredstava iz prethodnih godina i ulaznih kriterija.
Predstavnici pojedinih hrvatskih sveučilišta iznijeli su prednosti i nedostatke ovakvog sustava. Prednosti su redovita isplata plaća te važnost prihoda od školarina za povećanje proračuna. Tako se lakše pokrivaju troškovi koje ne snosi država. Od svih nedostataka sustava valja izdvojiti kako sustav dobrim dijelom ovisi o broju studenata koji plaćaju školarine, nedostatak financijskih sredstava za materijalne troškove, nedovoljno efikasan sustav studentskih kredita itd.

• Ključne riječi: financiranje; visoko obrazovanje; Hrvatska; EU
• Jezik: hrvatski
• URN:NBN: urn:nbn:hr:148:443484
• Studijski program: Naziv: Poslovna ekonomija; Vrsta studija: sveučilišni; Stupanj studija: preddiplomski; Akademski / stručni naziv: sveučilišni/a prvostupnik/prvostupnica (baccalaureus/baccalaurea) ekonomije (univ.bacc.oec.)
• Vrsta resursa: Tekst
• Način izrade datoteke: Izvorno digitalna
• Prava pristupa: Pristup korisnicima matične ustanove
• Javna napomena: Sažetak preuzet iz zaključka, ključne riječi dodijelio knjižničar.
• Datum i vrijeme pohrane: 2016-09-08 13:14:07