prikaz prve stranice dokumenta Važnost vjetroelektrana za energetsku tranziciju Hrvatske
Pristup svim korisnicima iz sustava znanosti i visokog obrazovanja RH
diplomski rad
Važnost vjetroelektrana za energetsku tranziciju Hrvatske
2023. urn:nbn:hr:148:486980
Srbljinović, Tomislav
Sveučilište u Zagrebu
Ekonomski fakultet

Citirajte ovaj rad

Srbljinović, T. (2023). Važnost vjetroelektrana za energetsku tranziciju Hrvatske (Diplomski rad). Zagreb: Sveučilište u Zagrebu, Ekonomski fakultet. Preuzeto s https://urn.nsk.hr/urn:nbn:hr:148:486980

Srbljinović, Tomislav. "Važnost vjetroelektrana za energetsku tranziciju Hrvatske." Diplomski rad, Sveučilište u Zagrebu, Ekonomski fakultet, 2023. https://urn.nsk.hr/urn:nbn:hr:148:486980

Srbljinović, Tomislav. "Važnost vjetroelektrana za energetsku tranziciju Hrvatske." Diplomski rad, Sveučilište u Zagrebu, Ekonomski fakultet, 2023. https://urn.nsk.hr/urn:nbn:hr:148:486980

Srbljinović, T. (2023). 'Važnost vjetroelektrana za energetsku tranziciju Hrvatske', Diplomski rad, Sveučilište u Zagrebu, Ekonomski fakultet, citirano: 10.12.2024., https://urn.nsk.hr/urn:nbn:hr:148:486980

Srbljinović T. Važnost vjetroelektrana za energetsku tranziciju Hrvatske [Diplomski rad]. Zagreb: Sveučilište u Zagrebu, Ekonomski fakultet; 2023 [pristupljeno 10.12.2024.] Dostupno na: https://urn.nsk.hr/urn:nbn:hr:148:486980

T. Srbljinović, "Važnost vjetroelektrana za energetsku tranziciju Hrvatske", Diplomski rad, Sveučilište u Zagrebu, Ekonomski fakultet, Zagreb, 2023. Dostupno na: https://urn.nsk.hr/urn:nbn:hr:148:486980

Za citiranje koristite ovu mrežnu adresu: https://urn.nsk.hr/urn:nbn:hr:148:486980
Prijavite se u repozitorij kako biste mogli spremiti objekt u svoju listu.
Podaci o radu
NaslovVažnost vjetroelektrana za energetsku tranziciju Hrvatske
AutorTomislav Srbljinović
MentorTomislav Gelo (mentor)
Ustanova koja je dodijelila
akademski / stručni stupanj		Sveučilište u Zagrebu
Ekonomski fakultet
Zagreb
Datum i država obrane2023-11-28, Hrvatska
Znanstveno / umjetničko
područje, polje i grana		DRUŠTVENE ZNANOSTI
Ekonomija
Sažetak
Posljednjih desetljeća svijet je postao svjestan situacije u kojoj se nalazi i nužno je zaustaviti rastući trend emisija stakleničkih plinova. Da bi se to postiglo nužno je zamijeniti fosilne izvore energije obnovljivim izvorima te na taj način osigurati nisko ugljično gospodarstvo. Vjetroelektrane u toj tranziciji predstavljaju jednu od ključnih uloga jer su trenutno jedan od najrasprostranjenijih i tehnološki najrazvijenijih obnovljivih izvora energije. Europska unija postavila se kao glavni predvodnik energetske tranzicije te je donijela mnoge zakone i direktive kako bi do 2050. postala klimatski neutralna. Hrvatska prati trendove Europske unije te je posljednjih godina značajno povećala udio vjetroelektrana u ukupnoj strukturi potrošnje električne energije. Trenutno se iz vjetroelektrana dobiva nešto više od 13% električne energije odnosno 2,3 TW, dok je u Europskoj uniji udio električne energije u ukupnoj potrošnji 16% odnosno 412 TW. Hrvatska bi do 2030. godine trebala promijeniti strukturu elektrana te bi udio elektrana na obnovljive izvore energije trebao iznositi 76%. Hrvatska uz postojeće kapacitete obnovljivih izvora energije te potencijalima vjetra (7-9 GW) i ostalih obnovljivih izvora energije može postati predvodnik u proizvodnji „zelene“ električne energije.
Ključne riječi
Jezikhrvatski
URN:NBNurn:nbn:hr:148:486980
Studijski programNaziv: Ekonomika energije i okoliša
Vrsta studija: stručni
Stupanj studija: diplomski
Akademski / stručni naziv: magistar ekonomije/magistra ekonomije (mag. oec.)
Vrsta resursaTekst
Način izrade datotekeIzvorno digitalna
Prava pristupaPristup svim korisnicima iz sustava znanosti i visokog obrazovanja RH
Uvjeti korištenjaIkona licence Zaštićeno autorskim pravom.
Datum i vrijeme pohrane2023-11-29 12:23:03