MIROVINSKI SUSTAV HRVASKE - UZROCI I POSLJEDICE PODIZANJA DOBNE GRANICE ZA UMIROVLJENIKE

završni rad

• Naslov (engleski): CROATIAN RETIREMENT SYSTEM - CAUSES AND CONSEQUENCES OF RASING THE AGE LIMIT FOR RETIREESS
• Autor: Martina Knežević
• Mentor: Šime Smolić (mentor)
• Ustanova koja je dodijelila akademski / stručni stupanj: Sveučilište u Zagrebu; Ekonomski fakultet; (Katedra za makroekonomiju i gospodarski razvoj); Zagreb
• Datum i država obrane: 2016-07-06, Hrvatska
• Znanstveno / umjetničko područje, polje i grana: DRUŠTVENE ZNANOSTI; Ekonomija

Sažetak

Hrvatski mirovinski sustav razvio se nakon Drugog svjetskog rata. U drugoj fazi mirovinsko
je osiguranje obuhvatilo samostalne obrtnike i individualne poljoprivrednike. Budući da je
pod kraj razdoblja socijalizma broj umirovljenika znatno porastao, a nastupila je kriza
zaposlenosti, u hrvatskom su se mirovinskom sustavu pojavile neravnoteže koje su se prije
svega manifestirale u nepovoljnom omjeru osiguranika i korisnika mirovina, porastu
mirovinskih izdataka te naraslim problemima financiranja mirovina.
Situacija se znatno pogoršala u ratnim godinama koje su bile godine tranzicije u tržišno
gospodarstvo. U tom se razdoblju broj osiguranika osjetno smanjio, a budući da je porastao
broj umirovljenika, mirovinski su troškovi znatno narasli.
U samome zaključku ovog završnog rada na navedenu temu, može se reći da se pravo na
starosnu mirovinu i pravo na prijevremenu starosnu mirovinu može ostvariti uz ispunjenje
uvjeta koji su stupili na snagu 1. siječnja 2015.
Pravo na starosnu mirovinu za muškarca i ženu ispunjeni su kada se navrši najmanje 15
godina mirovinskoga staža. Međutim, razlika između žena i muškaraca postoji u godinama
starosti. Muškarac mora obvezno doživjeti 65 godina života. Za razliku od toga žena
ispunjava uvjet starosti ako u 2015. godini doživi 61 godinu i tri mjeseca.
Taj uvjet starosti za žene povećava se svake godine za tri mjeseca, sve do 2030. godina, kada
će i za ženu biti obvezna starost od najmanje 65 godina života. To postupno povećanje uvjeta
starosti za žene ima za svrhu izjednačavanje uvjeta starosti s muškarcima.
Nakon takvoga izjednačavanja, počevši od 1. siječnja 2031., ponovno će se postupno podizati
dobna granica starosti svake godine za tri mjeseca, ali tada za muškarce i žene zajedno.

• Ključne riječi: mirovinski sustav; mirovinska reforma; starosna mirovina; Hrvatska
• Jezik: hrvatski
• URN:NBN: urn:nbn:hr:148:867598
• Studijski program: Naziv: Poslovna ekonomija; Vrsta studija: stručni; Stupanj studija: stručni; Akademski / stručni naziv: stručni/a prvostupnik/prvostupnica (baccalaureus/baccalaurea) ekonomije (bacc. oec.)
• Vrsta resursa: Tekst
• Način izrade datoteke: Izvorno digitalna
• Prava pristupa: Pristup korisnicima matične ustanove
• Javna napomena: Sažetak preuzet iz zaključka rada. Ključne riječi dodijelio knjižničar.
• Datum i vrijeme pohrane: 2016-09-21 15:50:36