Sažetak | Argentina je prema nizu obilježja jedno od najvećih gospodarstava Latinske Amerike, a krajem 19. stoljeća bila je na putu da postane jedno od najvećih gospodarstava na svijetu. Međutim, kombinacija brojnih unutarnjih i vanjskih čimbenika narušila je gospodarski razvoj Argentine koja se od završetka Drugog svjetskog rata suočava s učestalim valutnim, dužničkim i političkim krizama te visokom inflacijom. U nastojanju da stabiliziraju gospodarstvo, vlasti u Argentini provodile su različite stabilizacijske programe koji nisu urodili uspjehom, već su rezultirali produbljivanjem nestabilnog okruženja zbog stalnih i neodgovarajućih promjena u monetarnom sustavu. Međutim, do stabilizacije inflacije došlo je tek u posljednjem desetljeću 20. stoljeća zbog uvođenja valutnog odbora koji je napušten 2002. godine. Od 2010-ih godina, inflacijski se pritisci pojačavaju, a vlasti nisu bile u mogućnosti donijeti kvalitetna i trenutna rješenja. Godišnja stopa inflacije u 2023. godini kretala se iznad 100%, a vrhunac je dosegnula u travnju 2024. godine s 290%. Tijekom 2023. godine odvijala se i predizborna kampanja za predsjedničke izbore, a značajnu je pozornost privukao Javier Milei koji rješenje makroekonomskih problema Argentine vidi u implementaciji službene dolarizacije. Njegovi su prijedlozi potaknuli novi val interesa za raspravama o službenoj dolarizaciji u Argentini, što predstavlja i motiv pisanja ovog rada. Cilj je ovog rada analizirati spremnost Argentine na implementaciju službene dolarizacije i ocijeniti prikladnost tog rješenja za argentinske probleme. Temeljem analize izabranih čimbenika koji utječu na spremnost Argentine na službenu dolarizaciju i potencijalnih učinaka te monetarne strategije, zaključak je ovog rada da je službenu dolarizaciju u Argentini moguće implementirati. Međutim, službena dolarizacija neće biti održivo rješenje ako Argentina ne provede nužne strukturne reforme kojima bi se osigurala ekonomska stabilnost za buduće generacije „pod američkim dolarom“. |
Sažetak (engleski) | Argentina is, by many characteristics, one of the largest economies in Latin America, and by the late 19th century, it was on track to become one of the largest economies in the world. However, a combination of various internal and external factors disrupted Argentina’s economic development, and since the end of World War II, the country has faced frequent currency, debt, and political crises, as well as high inflation. In an effort to stabilize the economy, Argentine government implemented various stabilization programs that failed to succeed, instead deepening the unstable environment due to constant and inappropriate changes to the monetary system. Inflation was, however, stabilized in the last decade of the 20th century with the introduction of a currency board, which was abandoned in 2002. Since the 2010s, inflationary pressures have intensified, and the government has been unable to provide effective and timely solutions. The annual inflation rate in 2023 exceeded 100%, peaking in April 2024 at 290%. During 2023, the presidential election campaign took place, with significant attention focused on Javier Milei, who sees the solution to Argentina’s macroeconomic problems in the implementation of official dollarization. His proposals sparked a new wave of interest in discussions about official dollarization in Argentina, which is also the motive for writing this paper. The aim of this paper is to analyze Argentina's readiness to implement official dollarization and assess the suitability of this solution for the country’s challenges. Based on an analysis of selected factors affecting Argentina's readiness for official dollarization and the potential effects of this monetary strategy, the conclusion of this paper is that official dollarization in Argentina is feasible. However, official dollarization will not be a sustainable solution unless Argentina undertakes the necessary structural reforms to ensure economic stability for future generations “under the U.S. dollar”. |