Percepcija korisnosti umjetne inteligencije u suvremenim organizacijama

diplomski rad

• Naslov (engleski): Perception of the usefulness of artificial intelligence in contemporary organizations
• Autor: Luka Grgec
• Mentor: Mario Spremić (mentor)
• Član povjerenstva: Mario Spremić (član povjerenstva)
• Član povjerenstva: Dalia Suša Vugec (član povjerenstva)
• Član povjerenstva: Božidar Jaković (član povjerenstva)
• Ustanova koja je dodijelila akademski / stručni stupanj: Sveučilište u Zagrebu; Ekonomski fakultet; (Katedra za informatiku); Zagreb
• Datum i država obrane: 2025-02-24, Hrvatska
• Znanstveno / umjetničko područje, polje i grana: DRUŠTVENE ZNANOSTI; Ekonomija; Poslovna informatika

Sažetak

Ovaj diplomski rad istražuje integraciju umjetne inteligencije (AI) u organizacije,
usredotočujući se na njezine ekonomske, etičke i društvene implikacije. AI predstavlja
značajne ekonomske izazove, uključujući značajna početna ulaganja i potencijalno
premještanje poslova, osobito u automatiziranim sektorima. To može stvoriti nestabilnost za
radnike, pogoršati nejednakost zamjenom niskokvalificiranih poslova i povećati jaz u
prihodima. Regulatorno okruženje oko umjetne inteligencije također nameće financijski teret
organizacijama, a pravni okviri, kao što su zakoni o privatnosti podataka i kibernetičkoj
sigurnosti, često teško drže korak s brzim tehnološkim napretkom.
Etički gledano, umjetna inteligencija izaziva zabrinutost oko algoritamske pristranosti,
privatnosti podataka i transparentnosti donošenja odluka, što se može riješiti okvirima
upravljanja i etičkim smjernicama. Utjecaj umjetne inteligencije na privatnost posebno je
složen jer podržava zaštitu podataka, ali također predstavlja rizike poput invazivnog nadzora i
zlouporabe osobnih podataka. Društveno, AI produbljuje digitalni jaz, posebno u sektorima
kao što su obrazovanje i zdravstvo, stvarajući daljnje socioekonomske razlike.
Naglašava se dvostruki utjecaj umjetne inteligencije na zapošljavanje: iako automatizira
mnoge poslove, ona također stvara nove uloge u područjima umjetne inteligencije i
tehnologije, zahtijevajući napore za prekvalifikaciju i prekvalifikaciju. Obrazovni sustavi
moraju se prilagoditi kako bi omogućili AI pismenost i opremili pojedince vještinama
potrebnim za industrije u nastajanju. Za rješavanje ovih izazova ključna je suradnja između
vlada, organizacija i obrazovnih institucija kako bi se osigurao odgovoran razvoj umjetne
inteligencije, uključiv rast i ublažavanje društvenih nejednakosti.
Istraživanje, provedeno u tri hrvatske organizacije, istražuje kako se AI percipira i
implementira u različitim poslovnim sektorima. Kroz dubinske intervjue s dionicima s
različitih organizacijskih razina, studija istražuje ulogu umjetne inteligencije u poboljšanju
učinkovitosti, pokretanju inovacija i rješavanju izazova u organizacijskim procesima.

Sažetak (engleski)

This thesis explores the integration of artificial intelligence (AI) into organizations, focusing
on its economic, ethical and social implications. AI poses significant economic challenges,
including significant initial investment and potential job displacement, particularly in
automated sectors. This can create instability for workers, exacerbate inequality by replacing
low-skilled jobs, and widen the income gap. The regulatory environment surrounding
artificial intelligence also imposes a financial burden on organizations, and legal frameworks
such as data privacy and cybersecurity laws often struggle to keep pace with rapid
technological advances.
Ethically, artificial intelligence raises concerns about algorithmic bias, data privacy, and
transparency of decision-making, which can be addressed by governance frameworks and
ethical guidelines. The impact of artificial intelligence on privacy is particularly complex
because it supports data protection, but also presents risks such as invasive surveillance and
misuse of personal data. Socially, AI is deepening the digital divide, especially in sectors such
as education and health, creating further socioeconomic disparities.
It highlights the dual impact of AI on employment: while it automates many jobs, it also
creates new roles in the fields of AI and technology, requiring reskilling and reskilling efforts.
Education systems must adapt to enable AI literacy and equip individuals with the skills
needed for emerging industries. To address these challenges, collaboration between
governments, organizations and educational institutions is essential to ensure responsible
development of artificial intelligence, inclusive growth and mitigation of social inequalities.
The research, conducted in three Croatian organizations, investigates how AI is perceived and
implemented in different business sectors. Through in-depth interviews with stakeholders
from different organizational levels, the study explores the role of artificial intelligence in
improving efficiency, driving innovation and solving challenges in organizational processes.

• Ključne riječi: umjetna inteligencija; AI; organizacije; automatizacija; radnici; izazovi; privatnost
• Ključne riječi (engleski): artificial intelligence; AI; organizations; automation; workers; challenges; privacy
• Jezik: hrvatski
• URN:NBN: urn:nbn:hr:148:780787
• Studijski program: Naziv: Poslovna ekonomija; Vrsta studija: sveučilišni; Stupanj studija: integrirani preddiplomski i diplomski; Akademski / stručni naziv: sveučilišni magistar ekonomije/sveučilišna magistra ekonomije (univ. mag. oec.)
• Vrsta resursa: Tekst
• Način izrade datoteke: Izvorno digitalna
• Prava pristupa: Otvoreni pristup
• Datum i vrijeme pohrane: 2025-02-25 08:22:54