Naslov Procesi dedolarizacije i deeuroizacije Naslov (engleski) De-dollarization and de-euroization processes Autor Irma Latin Mentor Marijana Ivanov (mentor)Član povjerenstva Gordana Kordić (predsjednik povjerenstva)Član povjerenstva Dajana Barbić (član povjerenstva)Ustanova koja je dodijelila Sveučilište u Zagrebu Datum i država obrane 2015-09-22, Hrvatska Znanstveno / umjetničko DRUŠTVENE ZNANOSTI Sažetak Dolarizacija je još od 1970-ih tema od velikog značaja, posebice zemalja u razvoju Latinske Amerike. Nedavna financijska i gospodarska kriza ponovno je aktualizirala ovu pojavu, ovog puta supstituciju domaće valute eurom u Srednjoj i Istočnoj Europi. Naime, tijekom perioda makroekonomske i političke nestabilnosti stanovništvo nastoji očuvati vrijednost svoje imovine uporabom strane valute u koju ima više povjerenja nego u domaću. Upravo taj proces zamjene domaće valute inozemnom naziva se dolarizacija. Ekstreman slučaj je uvođenje službene dolarizacije, odnosno preuzimanje strane valute kao službene i odricanje od neovisne monetarne politike. Međutim, za zemlje u razvoju vlastita središnja banka, nacionalna valuta i neovisno vođenje monetarne politike važni su za očuvanje nacionalnog identiteta. Zbog navedenoga, u nedavnoj prošlosti su mnoge zemlje više ili manje uspješno poduzele mjere za suzbijanje dolarizacije. Mogu se podijeliti u dvije skupine – one koje su neuspješno pokušale suzbiti dolarizaciju zakonskim zabranama (Argentina, Bolivija, Urugvaj, Paragvaj, Peru) te one koje su uspješno smanjile dolarizaciju djelovanjem tržiših mjera (Izrael, Meksiko, Pakistan i Poljska). Međutim, proces dedolarizacije je kompleksan i zahtjeva razvoj specifičnih mjera posebno za svaku državu.
Hrvatska je mala, otvorena, visokoeuroizirana ekonomija s bankocentričnim financijskim sustavom. 1990-ih godina cijela regija je prošla kroz razdoblje makroekonomske i političke nestabilnosti praćene periodom hiperinflacije. Navedeno je smanjilo povjerenje u nacionalnu valutu te u nositelje monetarne politike. Također, praćeno je nerazvijenim tržištem domaćih derivatnih instrumenata te lakim pristupom jeftinim, stranim izvorima sredstava.
Zbog duboke ukorijenjenosti euroizacije njeno suzbijanje može biti neučinkovito te izazvati nepoželjne učinke. Ta činjenica umanjuje vjerojatnost brze i jednostavne deeuroizacije u Hrvatskoj.
S druge strane, neosporno je vidljiv trend smanjenja broja svjetskih valuta i konvertiranje u neku od velikih i stabilnih valuta. Aktualnost ovog trenda ogleda se u različitim oblicima ekonomskih integracija. Tako i Hrvatska kao članica Europske Unije ima obvezu ispunjenja kriterija konvergencije te preuzimanje eura u budućnosti. Stoga, iako je dedolarizacija poţeljna, pitanje je da li je ostvariva.
Sažetak (engleski) Since the 1970s dollarization has been a topic of special interest, especially in emerging economies of Latin America. Recent financial and economic crisis once again actualized this phenomenon; this time focus was on currency substitution with euro in Central and Eastern Europe. During periods of macroeconomic and political uncertainty, population seeks to preserve the value of its assets by having significant share denominated in stabile foreign currency. An extreme case is an introduction of official dollarization when country adopts a foreign currency as its sole legal tender and renounces its monetary sovereignty.
However, for developing countries, own central bank, national currency and independent monetary policy are important for the preservation of national identity. Due to the above, many countries have more or less successfully taken measures to repress dollarization.
They can be divided into two groups - those who unsuccessfully tried forced de-dollarization measures (Argentina, Bolivia, Uruguay, Paraguay, Peru) and those who successfully carried out market-driven de-dollarization program (Israel, Mexico, Pakistan and Poland).
However, the process of de-dollarization is complex and requires creating specific measures for each country separately.
Croatia is a small, open and highly euroised country. In the 1990s the whole region went through a period of macroeconomic and political instability followed by the hyperinflation. Mentioned situation reduced reliance both in the national currency and monetary authorities. On the other hand, comparing to the underdeveloped domestic financial market, foreign funding was cheap and easily accessible. Unfortunately, dollarization in Croatia has a long history and deep roots which reduces the likelihood of a soon and successful de-dollarization.
Moreover, there is an undeniable trend of reducing the number of world currencies followed by forming economic and monetary integrations. Croatia as well, as a member of the European Union has an obligation to adopt the euro in the future, after fulfilling convergence criteria. Therefore, although de-dollarization is desirable, the question is whether it is feasible.
Ključne riječi
dolarizacija
dedolarizacija
euroizacija
deeurorizacija
monetarna politika
financijske kriza
nacionalna valuta
Jezik hrvatski URN:NBN urn:nbn:hr:148:775068 Studijski program Naziv: Poslovna ekonomija Vrsta resursa Tekst Način izrade datoteke Izvorno digitalna Prava pristupa Pristup korisnicima matične ustanove Uvjeti korištenja Javna napomena Ključne riječi dodijelio knjižničar. Datum i vrijeme pohrane 2016-10-07 10:48:27
