FERTILITET ZAPOSLENIH ŽENA U HRVATSKOJ U ODNOSU NA EUROPSKU UNIJU

završni rad

• Naslov (engleski): FERTILITY OF WOMEN IN CROATIA IN RELATION TO THE EUROPEAN UNION
• Autor: Slavka Knežević
• Mentor: Anđelko Akrap (mentor)
• Ustanova koja je dodijelila akademski / stručni stupanj: Sveučilište u Zagrebu; Ekonomski fakultet; (Katedra za demografiju); Zagreb
• Datum i država obrane: 2015-06-29, Hrvatska
• Znanstveno / umjetničko područje, polje i grana: DRUŠTVENE ZNANOSTI; Demografija

Sažetak

Obiteljska politika u Europi ima duboke korijene, a jači je razvojni zamah dobila nakon prvoga, a osobito se razvila nakon drugog svjetskog rata. Obiteljska je politika u gotovo svim zemljama u svojoj prvoj fazi bila obilježena pronatalizmom, za što je najbolji primjer Francuska. Postupno se, međutim, razvila politika usmjerena na kvalitetu obiteljskog života, a posebno na poboljšanje položaja žene i ostvarenje punog razvoja djece. Zato se govori o trendu individualizacije obiteljske politike.
Povijesno naslijeđe i vrijednosne orijentacije, posebno u pogledu odnosa pojedinca, obitelji i države, utjecali su na formiranje raznih profila obiteljske politike. Pojedine države na različit način definiraju unutar obiteljske odgovornosti u pogledu uzdržavanja ovisnih članova, a razlikuju se i prema stupnju državne potpore članovima obitelji. Jedan od ključnih kriterija za
definiranje tipologije obiteljskih politika jest odnos države prema zapošljavanju žena. U jednoj skupini zemalja se uglavnom destimulira zapošljavanje žena, u drugoj se njihovo zapošljavanje potiče i podržava, a u trećoj se skupini raznim naknadama i drugim mjerama ženama nastoji omogućiti izbor između ostanka u kući i zaposlenosti. Među europskim državama, nadalje, postoje bitne razlike u pogledu prirode mjera za podršku obitelji. U nekim su se zemljama razvile vrlo široke i kvalitetne mreže institucija za djecu, koje oboma roditeljima omogućuju zapošljavanje. Druge se zemlje uglavnom ograničavaju na transferna
davanja obitelji i djeci, zapostavljajući servise za pomoć obitelji. Konačno, postoje zemlje koje pokušavaju kombinirati i “ekonomsku” i “ekološku” potporu obitelji.

• Ključne riječi: obiteljska politika; fertilitet; plodnost; zaposlenost žena; Hrvatska; Europska unija
• Jezik: hrvatski
• URN:NBN: urn:nbn:hr:148:226754
• Studijski program: Naziv: Poslovna ekonomija; Vrsta studija: sveučilišni; Stupanj studija: preddiplomski; Akademski / stručni naziv: sveučilišni/a prvostupnik/prvostupnica (baccalaureus/baccalaurea) ekonomije (univ.bacc.oec.)
• Vrsta resursa: Tekst
• Način izrade datoteke: Izvorno digitalna
• Prava pristupa: Pristup korisnicima matične ustanove
• Javna napomena: Sažetak preuzet iz Zaključka rada. Ključne riječi dodijelio knjižničar.
• Datum i vrijeme pohrane: 2016-07-04 12:06:59