Platna bilanca Republike Hrvatske: teorija i praksa

završni rad

• Naslov (engleski): Payment balance of Republic of Croatia: theory and practice
• Autor: Matija Rastovski
• Mentor: Hrvoje Jošić (mentor)
• Ustanova koja je dodijelila akademski / stručni stupanj: Sveučilište u Zagrebu; Ekonomski fakultet; (Katedra za međunarodnu ekonomiju); Zagreb
• Datum i država obrane: 2015-10-05, Hrvatska
• Znanstveno / umjetničko područje, polje i grana: DRUŠTVENE ZNANOSTI; Ekonomija; Međunarodna ekonomija

Sažetak

Platnu bilancu Republike Hrvatske u najvećoj mjeri određuje saldo robne razmjene sa inozemstvom. Karakteristična crta robne razmjene Hrvatske je konstantni deficit i to od njenog osamostaljenja. Hrvatska kao mala zemlja imala je solidnu kombinaciju za temelje stvaranja održive privrede u vidu turizma sa ogromnim potencijalom i dobro razvijenu proizvodnju. Ono što je uslijedilo nakon Domovinskog rata i osamostaljenja nije imalo željene učinke na razvoj proizvodnje i kroz sljedećih 20-ak godina turizam se promaknuo u najznačajniju granu privrede. Nasuprot tome, proizvodnja u Hrvatskoj se našla u stanju generalne zapuštenosti. Zatvaranje brojnih proizvodnih pogona odrazilo se loše ne samo na industrijsku proizvodnju već i na njenu radnu snagu koja je ostajala bez posla. Pad domaće proizvodnje je direktno utjecao na pad izvoza robe i usluga što je za posljedicu imalo rast uvoza. Disbalans koji je prisutan u hrvatskoj platnoj bilanci najbolje se očituje baš u uvoznoj ovisnosti Hrvatske. Kao najnovija članica Europske unije Hrvatska pred sobom ima zadatak što bolje iskoristiti sva dostupna sredstva kako bi pokrenula gospodarstvo i počela ostvarivati bolje rezultate na području robne razmjene. Stvari treba zadržati u okvirima realnosti i ne očekivati da će se drastičan zaokret dogoditi „preko noći“. Tako kako se dugi niz godina nije pravilno postupalo sa sektorom proizvodnje, isto tako će trebati duži period da se on povrati na održivu razinu i na tome kasnije graditi daljnji razvoj kako same proizvodnje, tako i cijele nacionalne privrede. Ono što daje nadu je mala, ali pozitivna promjena tekućeg računa platne bilance u zadnje dvije godine. To se može protumačiti kao nekakav prvi znak oporavka, no smatram da je takve male pozitivne pomake moguće učiniti i na ostalim računima platne bilance. Nove prilike za poboljšanjem nude se već u 2015. godini u kojoj se prema prvim podacima bilježe bolji rezultati na području izvoza što samo potvrđuje tvrdnju da se na rezultate mora čekati, a u međuvremenu nastaviti raditi i ostvarivati poboljšanja u svakom mogućem aspektu.

• Ključne riječi: platna bilanca; Hrvatska
• Jezik: hrvatski
• URN:NBN: urn:nbn:hr:148:553581
• Studijski program: Naziv: Poslovna ekonomija; Vrsta studija: sveučilišni; Stupanj studija: preddiplomski; Akademski / stručni naziv: sveučilišni/a prvostupnik/prvostupnica (baccalaureus/baccalaurea) ekonomije (univ.bacc.oec.)
• Vrsta resursa: Tekst
• Način izrade datoteke: Izvorno digitalna
• Prava pristupa: Pristup korisnicima matične ustanove
• Javna napomena: Sažetak preuzet iz Zaključka rada. Ključne riječi dodijelio knjižničar.
• Datum i vrijeme pohrane: 2016-07-05 13:05:14