SOCIJALNA KOMPONENTA VISOKOG OBRAZOVANJA U REPUBLICI HRVATSKOJ

završni rad

• Autor: Anja Jurić
• Mentor: Zdenka Damjanić (mentor)
• Ustanova koja je dodijelila akademski / stručni stupanj: Sveučilište u Zagrebu; Ekonomski fakultet; (Katedra za demografiju); Zagreb
• Datum i država obrane: 2015-09-29, Hrvatska
• Znanstveno / umjetničko područje, polje i grana: DRUŠTVENE ZNANOSTI; Ekonomija
• Znanstveno / umjetničko područje, polje i grana: DRUŠTVENE ZNANOSTI; Sociologija

Sažetak

Obrazovanje je jedan od temeljnih preduvjeta za stvaranje suvremenih gospodarstava temeljenih na znanju. Zbog toga je ulaganje u visoko obrazovanje postalo jedan od temeljnih ciljeva Europske Unije. Obrazovanje je bitno i zbog svoje uloge u borbi protiv socijalne isključenosti. Ono pruža priliku isključenim skupinama da se uključe u društvo i postanu njegovi ravnopravni članovi. Sudjelovanjem u sustavu visokog obrazovanja, isključene skupine dobivaju priliku zaposliti se te biti više plaćeni za svoj rad. Bolje obrazovani ljudi lakše nalaze posao te imaju manji rizik biti nezaposleni, čime se ujedno smanjuje i rizik od siromaštva (Matković, 2006.).
Svrha ovog završnog rada bila je analiza socijalne dimenzije visokog obrazovanja u Hrvatskoj. Analizirajući studentsko tijelo prema socioekonomskim karakteristikama, dolazimo do zaključka kako ipak postoje određene prepreke za sudjelovanje pojedinih skupina u sustavu visokog obrazovanja.
Najviše izložena skupina su osobe slabijeg socijalnog statusa. Toj skupini je pristup visokom obrazovanju uvelike otežan. Razlozi za to su brojni. To su osobe čiji su roditelji najčešće niskoobrazovani s čime su povezani niži obiteljski prihodi. Istraživanja su pokazala kako djeca slabije obrazovanih roditelja već u osnovnoj školi pokazuju lošije rezultate u odnosu na vršnjake iz obitelji boljeg socijalnog statusa tako da se te osobe već pri odabiru srednje škole opredjeljuju za strukovne, čime im je manja šansa za nastavak školovanja na visokim učilištima. Čak i kada postižu slične rezultate kao i djeca koja dolaze iz obitelji boljeg socijalnog statusa, djeca slabijeg imovinskog stanja teže se odlučuju za nastavak školovanja zbog nedovoljnog pristupa financijskim sredstvima. Uzimajući u obzir uzorak mladih ljudi koje obitelj ne može financijski poduprijeti u daljnjem školovanju, kao glavni nedostatak sustava hrvatskog visokog obrazovanja bih istaknula nepostojanje javnog sustava studentskih zajmova.

• Ključne riječi: visoko obrazovanje u Hrvatskoj; visoka učilišta; student; socioekonomski profil studenata; sustav školarina; financijska potpora u visokom obrazovanju
• Jezik: hrvatski
• URN:NBN: urn:nbn:hr:148:019347
• Studijski program: Naziv: Poslovna ekonomija; Vrsta studija: sveučilišni; Stupanj studija: preddiplomski; Akademski / stručni naziv: sveučilišni/a prvostupnik/prvostupnica (baccalaureus/baccalaurea) ekonomije (univ.bacc.oec.)
• Vrsta resursa: Tekst
• Način izrade datoteke: Izvorno digitalna
• Prava pristupa: Pristup korisnicima matične ustanove
• Javna napomena: Sažetak preuzet iz Zaključka rada. Ključne riječi dodijelio knjižničar.
• Datum i vrijeme pohrane: 2016-07-06 17:10:08