POPULACIJSKA POLITIKA U RUSIJI

završni rad

• Naslov (engleski): Population policy in Russia
• Autor: Hana Mašić
• Mentor: Ivan Čipin (mentor)
• Ustanova koja je dodijelila akademski / stručni stupanj: Sveučilište u Zagrebu; Ekonomski fakultet; (Katedra za demografiju); Zagreb
• Datum i država obrane: 2015-09-30, Hrvatska
• Znanstveno / umjetničko područje, polje i grana: DRUŠTVENE ZNANOSTI; Ekonomija; Opća ekonomija

Sažetak

Nakon osamostaljenja Rusije 1992. godine odnosno izlaska iz SSSR-a ona je naslijedila od Sovjetskog Saveza prostornu distribuciju svog stanovništva koje je nespojivo s nastajanjem tržišne ekonomije. Početkom 21. stoljeća počinju se nazirati prve pozitivne promjene a 2006. godine predstavljen je i službeni koncept sa predloženim mjerama za demografski rast. Poseban naglasak je na rastu naknada sukladno broju djece u obiteljima a u isto vrijeme najveći dio društvenih potpora za obitelj s djecom je reguliran i na regionalnoj razini, što se odražavalo u važnoj ulozi ruskih regija i regionalne politike u postizanju zajedničkih ciljeva u prevladavanju depopulacije u zemlji. Nakon toga slijedi vrijeme Putina. Od njegove vladavine ruska politika je ambicioznija i nametnuti su joj puno veći ciljevi. Putin je na početku svoje vladavine kada je zabilježen velik pad stanovništva uveo programe plaćanja za majke koje rađaju što više djece, uveo je i programa nagrađivanja i slično.
Uspoređujući Rusiju sa drugim zemljama posebice ovim europskim, situacija se razlikuje. Situacija koja je zadesila te zemlje, posljedica je brojnih socio-ekonomskih i drugih relevantnih čimbenika u određenim uvjetima njihova ukupnog razvoja, djelovali na dugotrajno opadanje nataliteta kao primarne endogene dinamičke sastavnice prirodnog kretanja stanovništva. Za većinu zemalja zapadne, sjeverozapadne i južne Europe nema direktne populacijske politike, te mjere ako i postoje „skrivaju“ se iza naziva obiteljska politika. Kada se uspoređuju Rusija i Hrvatska, Hrvatska je u znatnom zaostatku. Sve do 2006. godine ona nije imala nikakav program ni politiku a tek šta je bilo na vidiku bili su neki pokušaji kreiranja populacijske politike. Nakon toga donesen je Nacionalni program demografskog razvitka i Nacionalne obiteljske politike. Osmišljena hrvatska populacijska politika usmjerena u pravcu razvoja i obnove vlastita stanovništva, dala je izgledne mogućnosti za zaustavljanje negativnih demografskih kretanja. Kako bi se postigli navedeni ciljevi primjenjivao se uglavnom ekspanzivni tip populacijske politike, uz odgovarajuće mjere redistributivnog tipa, ali dijelom i činitelje imigracijskog oblika ekspanzivne politike.

• Ključne riječi: populacijska politika; SSSR; Rusija
• Jezik: hrvatski
• URN:NBN: urn:nbn:hr:148:164584
• Studijski program: Naziv: Poslovna ekonomija; Vrsta studija: sveučilišni; Stupanj studija: preddiplomski; Akademski / stručni naziv: sveučilišni/a prvostupnik/prvostupnica (baccalaureus/baccalaurea) ekonomije (univ.bacc.oec.)
• Vrsta resursa: Tekst
• Način izrade datoteke: Izvorno digitalna
• Prava pristupa: Pristup korisnicima matične ustanove
• Javna napomena: Sažetak preuzet iz zaključka, ključne riječi dodijelio knjižničar.
• Datum i vrijeme pohrane: 2016-07-08 11:33:49