Primjena rada na daljinu u državama Europske unije prije i nakon pojave pandemije Covid-19

specijalistički diplomski stručni

• Naslov (engleski): Telework in the European Union countries before and after the Covid-19 pandemic
• Autor: Ninela Musić
• Mentor: Mladen Turuk (mentor); MBZ: 331770
• Član povjerenstva: Marko Kolaković (predsjednik povjerenstva)
• Član povjerenstva: Mihaela Mikić (član povjerenstva)
• Ustanova koja je dodijelila akademski / stručni stupanj: Sveučilište u Zagrebu; Ekonomski fakultet; (Katedra za ekonomiku poduzeća); Zagreb
• Datum i država obrane: 2021-09-15, Hrvatska
• Znanstveno / umjetničko područje, polje i grana: DRUŠTVENE ZNANOSTI; Ekonomija; Ekonomika poduzetništva

Sažetak

Cilj ovoga rada bio je stjecanje uvida u razlike u primjeni rada na daljinu uspoređujući razdoblje prije i razdoblje nakon pojave pandemije Covid-19. Da bi se postigao navedeni cilj rada internim istraživanjem prikupljeni su sekundarni podaci, te su korištene induktivna i deduktivna metoda, te metoda deskripcije. Prije pojave pandemije rad na daljinu karakterizirala je slaba informiranost javnosti o takvom obliku rada, kao i ograničenost rada na daljinu na sektor informacijske i komunikacijske tehnologije i za manji broj zanimanja. Sama pandemija nije uvelike utjecala na vrstu sektora i zanimanja među kojima je rad na daljinu bio raširen i prije 2020. godine, no nemogućnost rada u uobičajenom uredu proširila je primjenu rada na daljinu na sve poslove koji imalo uključuju primjenu informacijsko komunikacijske tehnologije. Razdoblje nakon pandemije obilježeno je rastom primjene takvog oblika rada u visoko razvijenim državama, dok su države slabijeg gospodarstva bile ispod prosjeka Europske unije po primjeni rada na daljinu u ukupnoj zaposlenosti stanovništva. Rad na daljinu prepoznat je kao oblik rada s brojnim prednostima za poduzeće i zaposlenike, no dugotrajnom primjenom u pandemijskim okolnostima, mogao bi imati negativan učinak na psihofizičko zdravlje poslovnih sudionika.

Sažetak (engleski)

The aim of this thesis was to look into the differences of telework usage by comparing the period before and period after Covid-19 pandemic. To achieve the stated aim, internal research was used to provide secondary sources, as well as usage of inductive and deductive methods and the descriptive research method. Before the pandemic, telework was characterized by poor public awareness about that kind of work, together with limitation of telework only for the IT sector and lower number of professions. The pandemic didn't have any major impact on types of sectors and professions that have been using telework even before 2020. year. However, inability to work in regular offices has expanded the usage of telework among jobs that include IT. In the period after the pandemic, usage of telework has been spreading in highly developed countries, while least developed countries were under the European Union's average in total employment. Telework was recognized as a type of work with a lot of advantages for both enterprise and employee, but long term usage of telework in circumstances of pandemic could have a negative effect on the psychophysical health of participants in a business.

• Ključne riječi: rad na daljinu; zaposlenici na daljinu; pandemija Covid-19; države Europske unije
• Ključne riječi (engleski): telework; teleworkers; Covid-19 pandemic; European Union countries
• Jezik: hrvatski
• URN:NBN: urn:nbn:hr:148:850737
• Studijski program: Naziv: Ekonomika poduzetništva; Vrsta studija: stručni; Stupanj studija: specijalistički diplomski; Akademski / stručni naziv: stručni specijalist/specijalistica poduzetništva (struč.spec.oec.)
• Vrsta resursa: Tekst
• Način izrade datoteke: Izvorno digitalna
• Prava pristupa: Otvoreni pristup
• Datum i vrijeme pohrane: 2021-09-15 17:34:03