| Sažetak | Gospodarska kriza, koju mnogi nazivaju i financijskom krizom iz razloga što su one upravo
potaknute nedostatkom financijskih sredstava, normalna je pojava u svijetu. No ovako velika
gospodarska kriza nije se dogodila još od davne 1929. godine čiji su temelji „izgrađeni“ također
u Sjedinjenim Američkim Državama, točnije Wall Street-u. Zadnja velika kriza, kriza iz 2008.
godine, potaknuta je slom tržišta hipotekarnih kredita. Špekulanti su uporabom financijske
poluge zarađivali na razlikama u cijeni, odnosno na njihovom konstantom povećanju, dok su s
druge strane dugovi konstantno rasli i banke nisu uspijevale naplatiti svoja potraživanja. Zbog
straha od još goreg sloma, banke su postale jako oprezne pri izdavanju kredita te su ih samo
izdavale onima s visokim bonitetom. Posljedično je zbog nedostatka financijskih sredstava došlo
do stagnacije rasta američkog rasta i pada sveukupne ekonomske aktivnosti. Da bi stvar bila
gora, kriza se ubrzo proširila i na Europu, ponajviše zahvaljujući zakašnjelim reakcijama
Europske centralne banke. Najviše se ova kriza u Europi očitovala padom industrijske
proizvodnje i smanjenjem obujma trgovine, te su skoro dvije godine, gotovo sve članice
Europske Unije suočavale s recesijom, posebice tranzicijske zemlje, među kojima je i Republika
Hrvatska. Što se ostatka svijeta tiče, Kina, Indija i Australija, jedine su zemlje koje u kriznim
godinama ne bilježe negativnu stopu rasta BDP-a, ponajviše zahvaljujući kompenzaciji izvoza
domaćom potrošnjom. Kriza nije zaobišla ni Republiku Hrvatsku. Nakon, mogli bismo reći,
„zlatnih“ godina za hrvatsko gospodarstvo na početku 21 stoljeća, kada je BDP na godišnjoj
razini rastao između 4 % i 6 %, ponajviše zahvaljujući bruto investicijama u fiksni kapital,
odnosno izgradnji autocesta, u prvom kvartalu 2009. godine zabilježen je pad BDP-a za čak 5,8
%. Republika Hrvatska je do zadnjeg kvartala 2014. godine, samo u dva kvartala bilježila
pozitivnu stopu rasta BDP-a i to u trećem kvartalu 2010. i drugom kvartalu 2011. godine dok je
za službeni izlazak iz recesije potrebno zabilježiti pozitivne stope rasta dva kvartala uzastopno.
U zadnjem kvartalu 2014. i prvo kvartalu 2015. zabilježene su pozitivne stope rasta BDP-a što
označava službeni izlazak iz recesije. Međutim, gospodarska kriza u Republici Hrvatskoj ostavila
je duboke posljedice, kako ekonomske tako i socijalne, što se u konačnici najbolje očituje u
velikom stope registrirane nezaposlenosti. Zadnja godina prije krize, 2008., na godišnjoj razini
bilježi prosječnu stopu registrirane nezaposlenosti u iznosu od 13,2%, dok je ista stopa 2014.
iznosila 19,6 %, a mogli bismo reći da je vrhunac bio 2013. godine kad je stopa registrirane
nezaposlenosti iznosila 20,2 %. U 2014. godini promijenio se negativan trend povećanja stope
nezaposlenosti i Hrvatska bilježi smanjenje stope nezaposlenosti. Ponajviše je to rezultat
uvođenja zahtjevnijih uvjeta u pogledu aktivnog traženja posla i raspoloživosti za rad, a osim
toga značajno je smanjen broj novoprijavljenih na evidenciju nezaposlenih uz istodobno
povećanje broja zaposlenih s evidencije. Upravo je najvećih problema s povećanjem stope
nezaposlenosti imao građevinski sektor, čija se bruto dodana vrijednost u BDP-u godinama
smanjivala, a sukladno tome i udio zaposlenih u ukupnom broju zaposlenih u Republici
Hrvatskoj. |
