UTJECAJ DRŽAVE NA USKLAĐIVANJE OBITELJSKOG I PROFESIONALNOG ŽIVOTA U HRVATSKOJ

završni rad

• Naslov (engleski): SATE IMPACT ON THE HARMUNIZATION OF FAMILY AND PROFESSIONAL LIFE IN CROATIA
• Autor: Marija Barun
• Mentor: Marin Strmota (mentor)
• Ustanova koja je dodijelila akademski / stručni stupanj: Sveučilište u Zagrebu; Ekonomski fakultet; (Katedra za demografiju); Zagreb
• Datum i država obrane: 2016-06-15, Hrvatska
• Znanstveno / umjetničko područje, polje i grana: DRUŠTVENE ZNANOSTI; Demografija

Sažetak

Zaključno možemo reći da su mjere i politike koje država provodi i koje bi trebala povoditi od krucijalne važnosti za usklađivanje profesionalnog i obiteljskog života žena i mladih parova općenito. Žene se danas mogu ravnopravno natjecati za iste poslove za koje se natječu i muškarci, ne postoji nikakva jasno određena podjela između poslova na muške i ženske, ali unatoč toj teoretski ravnopravnoj situaciji na tržištu rada, žene se i dalje susreću s potplaćenošću u odnosu na muškarce, za iste poslove su i dalje plaćene manje, nailaze na diskriminaciju, muškarci lakše napreduju te su žene više opterećene obiteljskim obavezama nego što su to muškarci. Dakle, iako su žene danas uključene u javno i društveno djelovanje i razlike u stopama zaposlenosti muškaraca i žena su smanjene, ne može se reći da na tržištu vlada potpuna ravnopravnost. U današnje vrijeme se i žene kao i muškarci dulje obrazuju kako bi se što bolje pripremili za zahtjeve tržišta rada. Taj produženi obrazovni proces svakako utječe na sve kasnije ulaženje u brak i zasnivanje obitelji, a osim toga, žene potpuno opravdano žele iskoristiti stečena znanja i vještine te se profesionalno ostvariti. Upravo zbog takvih aspiracija mladih, obrazovanih žena bi država i poslodavci trebali voditi računa o uvjetima na poslu koji žene ne sprječavaju da uspješno usklade obiteljski sa profesionalnim životom. To se najviše odnosi na radno vrijeme koje omogućuje ženi da se, uz posao, stigne baviti i obiteljskim obavezama, ali i odgovarajuću institucionalnu potporu koju bi država trebala osigurati. Analizom sektora u kojemu je žena zaposlena uočeno je da i on utječe na odluku o rađanju. Svaki sektor pruža različite uvjete rada te različito utječe na motivaciju žene za rađanjem odnosno nerađanjem.
U Hrvatskoj obiteljskom životu najviše pogoduje zaposlenje u državnim firmama, javnoj upravi, sektorima obrazovanja i zdravstva jer upravo ti sektori pružaju najveću sigurnost u vidu jasnog i unaprijed određenog radnog vremena, ali i sigurnost samog zaposlenja.

• Ključne riječi: zaposlenost žena; fertilitet; obiteljski život; profesionalni život; Hrvatska
• Jezik: hrvatski
• URN:NBN: urn:nbn:hr:148:892929
• Studijski program: Naziv: Poslovna ekonomija; Vrsta studija: sveučilišni; Stupanj studija: preddiplomski; Akademski / stručni naziv: sveučilišni/a prvostupnik/prvostupnica (baccalaureus/baccalaurea) ekonomije (univ.bacc.oec.)
• Vrsta resursa: Tekst
• Način izrade datoteke: Izvorno digitalna
• Prava pristupa: Pristup korisnicima matične ustanove
• Javna napomena: Sažetak preuzet iz zaključka rada. Ključne riječi dodijelio knjižničar.
• Datum i vrijeme pohrane: 2016-07-13 17:10:53