Nekonvencionalna fiskalna politika

diplomski rad

• Naslov (engleski): Unconventional fiscal policy
• Autor: Antonela Bilaver
• Mentor: Antonija Buljan (mentor); MBZ: 357734
• Član povjerenstva: Hrvoje Šimović (predsjednik povjerenstva)
• Član povjerenstva: Antonija Buljan (član povjerenstva)
• Član povjerenstva: Maja Mihelja Žaja (član povjerenstva)
• Ustanova koja je dodijelila akademski / stručni stupanj: Sveučilište u Zagrebu; Ekonomski fakultet; (Katedra za financije); Zagreb
• Datum i država obrane: 2021-09-30, Hrvatska
• Znanstveno / umjetničko područje, polje i grana: DRUŠTVENE ZNANOSTI; Ekonomija; Financije

Sažetak

Pojava pandemije virusa COVID-19 uzrokovala je najoštriji i najdublji pad svjetskog gospodarstva od Velike recesije. Uz iscrpljene mogućnosti djelovanja monetarne politike, mnogi stručnjaci smatraju da fiskalna politika treba preuzeti glavnu ulogu u poticanju oporavka. Međutim, prostor za stimulativno djelovanje fiskalne politike ograničen je visokim postkriznim razinama javnog duga te niskim stopama potencijalnog rasta. Kao alternativa, razvio se novi model fiskalne politike, takozvana nekonvencionalna fiskalna politika. Nekonvencionalna fiskalna politika je neutralna za proračun, a temelji se na najavama budućeg povećanja potrošnih poreza, najčešće poreza na dodanu vrijednost (PDV-a), s ciljem generiranja inflacijskih očekivanja i ubrzanja rasta osobne potrošnje. Nekonvencionalnom fiskalnom politikom želi se djelovati na očekivanja ekonomskih subjekata koji se zbog većih inflatornih očekivanja u budućnosti, odlučuju za veću potrošnju danas, osobito trajnih dobara. Veća inflacijska očekivanja smanjila bi realne kamatne stope u vremenima fiksnih nominalnih stopa, a niže realne stope stimulirale bi potrošnju. Istraživanja koja su se provodila u državama, poput SAD-a, Japana, Njemačke i Poljske, pokazuju da se primjenom mjera nekonvencionalne fiskalne politike spremnost kućanstava na potrošnju povećala, pogotovo za kupnju trajnih dobara. Međutim, primjena ove politike u praksi još je relativna novost, te se pravi rezultati i analize njene učinkovitosti mogu tek očekivati.

Sažetak (engleski)

The surge of COVID-19 pandemic has caused the steepest and deepest economic downturn since the Great recession. With limited possibilities for monetary policy, many experts stress that fiscal policy should take the lead role in the economic recovery. However, the space for stimulative fiscal policy is bound with high post-crisis levels of public debt and low rates of potential growth. As an alternative, a new model of fiscal policy was developed, the so-called unconventional fiscal policy. Unconventional fiscal policy is budget neutral, it uses announcements of future increases in consumption taxes, predominantly VAT, to generate inflation expectations and accelerate consumption expenditure. Unconventional fiscal policy aims to affect consumer expectations in the way that consumers decide to increase their consumption today in expectation of higher prices in the future, especially unperishable goods. Higher inflation expectations would reduce real interest-rates in times of fixed nominal interestrates, while lower real interest-rates would stimulate the demand. Research conducted in countries such as the US, Japan, Germany and Poland shows that the application of unconventional fiscal policy has raised households’ willingness to consume, especially durable goods. However, the use of this policy is still relatively new, the real effects and policy analysis of its effects are yet to be expected.

• Ključne riječi: fiskalna politika; nekonvencionalna fiskalna politika; potražnja; potrošnja; inflacija; inflacijska očekivanja
• Ključne riječi (engleski): fiscal policy; unconventional fiscal policy; demand; consumption; inflation; inflation expectations
• Jezik: hrvatski
• URN:NBN: urn:nbn:hr:148:731574
• Studijski program: Naziv: Ekonomija; Vrsta studija: sveučilišni; Stupanj studija: integrirani preddiplomski i diplomski; Akademski / stručni naziv: magistar/magistra ekonomije (mag.oec.)
• Vrsta resursa: Tekst
• Način izrade datoteke: Izvorno digitalna
• Prava pristupa: Pristup svim korisnicima iz sustava znanosti i visokog obrazovanja RH
• Datum i vrijeme pohrane: 2021-10-13 12:09:25