Završni radovi

: Trgovina robama kao podloga za razvoj poduzetništva; Ema Škugor
Terminsko trgovanje je trgovanje na burzama koje se odvija više od stoljeća, ali je i dalje najsofisticiraniji oblik suvremenog poslovanja. Terminsko trgovanje se u svojim početcima povezuje uz trgovinu robom. No, danas i već dulji niz godina s istim pravilima i osnovama se trguje financijskim instrumentima. Fizičko trgovanje robom je jedan od najstarijih načina ulaganja u robe. Transakcije se odvijaju na promptnom tržištu, a investicija je moguća isključivo uz inicijalnu...

: Trgovina u Europskoj uniji i Hrvatskoj; Nikolina Antunović
Trgovina je jedna od najvažniji gospodarskih grana Europske unije i Hrvatske. U trgovini Europske unije broj poduzeća ima udio od 28,6 % svih poduzeća u području nefinancijskog sektora gospodarstva, zajedno su ta poduzeća ostvarila promet od prodaje u visini 8 870 milijardi eura te su zapošljavala 32,8 milijuna osoba nefinancijskog sektora gospodarstva. Sektor trgovine u Hrvatskoj ima udio od 26,86 % poslovnih subjekata u području nefinancijskog sektora gospodarstva, koji...

: Trgovina uslugama kao pokazatelj gospodarskog rasta i razvoja; Antonio Krznarić
Usluge, najčešće neizostavni faktor proizvodnje različitih proizvoda, ali i samostalni procesi koji se direktno izvršavaju u svrhu zadovoljenja potreba krajnjeg potrošača, iznimno su važan dio svakog gospodarstva. Svrha rada je pobliže definirati usluge, objasniti njihovu važnost za gospodarstvo, pružiti uvid u regulaciju i određene specifičnosti globalnog tržišta usluga, te u konačnici povezati stupanj razvoja i rasta gospodarstva sa stupnjem razvoja i rasta uslužnog...

: Trgovinska kriza u Rusiji 2014./2015. godine; Juraj Križanić
Politika Janukoviča da se približi Rusiji, veliki prosvjedi u Ukrajini i aneksija Krima, glavni su uzroci koji su doveli do gospodarske krize u Rusiji i velikih promjena u međunarodnoj razmjeni. Reakcija Europske unije i SAD-a je bilo oštro osuđivanje poteza Vladimira Putina. Kako se problem nije mogao riješiti međusobnim dogovorom i odustajanjem od vlastitih stavova vladajućih s obje strane, jedini način da se ne dogodi svjetski rat je bilo ekonomskim restrikcijama u smislu...

: Trgovinska politika Europske Unije; Vladimir Lovrić
Unutarnje europsko tržište nastalo je na temeljima ideje o zajedničkom tržištu na kojem nema prepreka u međusobnoj razmjeni roba, usluga, kapitala i ljudi, a stvaranjem takvog tržišta omogućilo je Europskoj uniji da postane prva svjetska trgovinska sila i to ispred SAD-a, Kine i Japana. Kao vodeći svjetski izvoznik i uvoznik, Europska unija provodi svoju zajedničku trgovinsku politiku koristeći se različitim instrumentima, a od kojih su najvažniji: zajednička vanjska carina,...

: Trgovinska politika Europske unije; Antonija Pavić
Od samog osnutka, Europska unija nastoji stvoriti jedinstvenu cjelinu te uskladiti djelovanje svih svojih država članica. Kao što je spomenuto i na početku ovog rada, jedna od najvažnijih politika koju vodi Europska unija je trgovinska politika, kojom nastoji očuvati konkurentnost i pravednost u međunarodnoj razmjeni dobara i usluga. Sklapanjem bilateralnih sporazuma te multilateralnom suradnjom sa Svjetskom trgovinskom organizacijom, uspijeva regulirati odnose među državama...

: Trgovinska politika Europske unije; Janja Rajh
Svaka zemlja na svijetu oslanja se na vanjskotrgovinsko poslovanje ukoliko želi ostvariti gospodarski rast i razvoj. Kako bi ostvarila razmjenu na svjetskom tržištu država prvo mora definirati vlastitu politiku i određene elemente zaštite, tj. zaštitne mjere kojima će kontrolirati uvoz i izvoz. Najpoznatija mjera zaštite je carina, a uz nju postoje i ostali necarinski instrumenti kojima se regulira poslovanje. Kao i mnoge druge zemlje, Republika Hrvatska je država sa malim...

: Trgovinska politika Europske unije; Mia Percela
Današnja Europska unija rezultat je polustoljetne evolucije koja je počela u okvirima Europskih zajednica pedesetih godina 20. stoljeća. Svakako se može reći da je Europska unija regionalna organizacija europskih država kroz koju članice ostvaruju zajedničke ciljeve kao što su uravnotežen gospodarski i društveni razvoj, visoka razina zaposlenosti, te zaštita prava i interesa građana. Jedinstveno ili „unutarnje” tržište glavni je gospodarski pokretač EU-a kojim je u...

: Trgovinski odnos prirodnim plinom između Rusije i Kine; Mislav Buljan
Cilj ovog diplomskog rada je analizirati trgovinski odnos plinom između Rusije i Kine. Kina uvelike ovisi o uvozu nafte i plina i očekuje se da će se ta ovisnost povećati u sljedećim desetljećima. Budući da kineske nacionalne naftne kompanije pokušavaju s ograničenim uspjehom podići domaću proizvodnju prirodnog plina, veća ovisnost o uvozu plina gotovo je neizbježna, bilo plinovodom iz susjednih zemalja bilo ukapljenim prirodnim plinom od udaljenijih dobavljača. S...

: Trodimenzionalnost turističko-pravnih odnosa; David Kroflin
Ljudi putuju na razne destinacije kako bi zadovoljili potrebe za odmorom, rekreacijom ili pak samo promijenili okolinu u kojoj inače borave. Svakoj zemlji je u cilju privući što veći broj turista jer turizam utječe na BDP svake zemlje. Turističke agencije su vrlo bitne zbog toga što turisti koriste upravo njihove usluge za odlazak u željenu destinaciju. S četiri temeljne funkcije koje ih karakteriziraju pomažu turistima, bilo to kao organizator putovanja, kao posrednik, savjetnik...

: Trompenaarsovo kulturološko dimenzioniranje Portugala, Irske i Hrvatske; Mirta Bartolčić
Nacionalna kultura je skup pretpostavki, vrijednosti i vjerovanja kojega dijele pripadnici nacionalne zajednice. Nacionalna kultura odreĎuje ponašanje pojedinaca te njihovo shvaćanje svijeta. U radu se analiziraju utjecaji nacionalne kulture na organizaciju i menadţment. Tijekom godina razvijeni su različiti modeli koji analiziraju nacionalne kulture. Najpoznatiji model nacionalne kulture razvio je Geert Hofstede. Proveo je jedno od najvećih istraţivanja u ovom području koje je...

: Trostrani posao i povezane transakcije u sustavu poreza na dodanu vrijednost Republike Hrvatske i Savezne Republike Njemačke; Kristina Filipović
U ovom radu dana je analiza poreznih propisa Republike Hrvatske i Savezne Republike Njemačke, koji se tiču trostranog posla i isporuka u nizu, a uključuju uvoz i izvoz dobara. Nakon uvodnih napomena dana je analizirana je Direktiva Vijeća 2006/112/EZ i obilježja isporuka u nizu prema presudi Europskog suda pravde. Nadalje, analiziraju se porezni propisi Republike Hrvatske, koji uključuju hrvatskog poreznog obveznika u trostranim poslu te povezane transakcije, koje se odnose na uvoz i...

Pages